Oglas

Pod lupom i društvene mreže

FT: EU istražuje prokremaljske dezinformacije o nemirima u Francuskoj

author
Financial Times
21. okt. 2026. 11:46
2026-10-21T050013Z_420133225_RC225OAC89DG_RTRMADP_3_EUROZONE-BONDS-BANKS
REUTERS / Jack Taylor

Evropski regulatori ispituju moguće strano uplitanje na internetu i kampanje dezinformisanja povezane s nemirima u Francuskoj i nasiljem tokom protesta u drugim evropskim zemljama, piše Financial Times. Proruski i krajnje desničarski profili širili su nasilne snimke i lažne tvrdnje, ali zvaničnici upozoravaju da još nije jasno koliko su takve aktivnosti utjecale na događaje.

Oglas

Prema sigurnosnim zvaničnicima s kojima je FT razgovarao, profili povezani s ranijim kampanjama dezinformisanja dijelili su nasilne sadržaje pokušavajući produbiti haos. Stručnjaci sumnjaju i na iransko i alžirsko djelovanje iza dijela poruka.

U središtu provjera je saradnja društvenih mreža s vlastima, ali i uloga njihovih algoritama u povećavanju vidljivosti takvih sadržaja.

„Želimo znati koliko su platforme spremne sarađivati“, rekao je jedan zvaničnik EU. „Moguće je da se odvijaju ruske informacijske kampanje, ali platforme ih ne bi smjele algoritamski pojačavati“.

David Colon, istraživač pariškog Sciences Poa specijaliziran za dezinformacije, rekao je da su prokremaljski influenseri povezani s ruskom kampanjom Storm-1516 povećavali vidljivost događaja i širili niz lažnih narativa. Spomenuo je i rusku mrežu utjecaja Matryoshka.

Ipak, naglasio je da ti influenseri „nisu pokrenuli demonstracije“ niti su utjecali na tok događaja.

Snimak iz Gruzije predstavljen kao nasilje u Francuskoj

FT je identificirao više profila koji su objavljivali nasilne sadržaje, uključujući snimke za koje se neistinito tvrdilo da su nastali u Francuskoj.

Jedan profil na X-u, s oko 5.000 pratilaca, objavio je video demonstranata koji bacaju pirotehnička sredstva. Snimak je prikupio gotovo šest miliona pregleda, iako je zapravo nastao tokom protesta u Tbilisiju 2024. godine.

Evropska komisija ove sedmice razgovarala je s francuskim vlastima o saradnji s društvenim mrežama, uključujući X Elona Muska, koje su omogućile viralno širenje rasističkih i nasilnih poruka. Belgijske vlasti također su najavile razgovore o ulozi TikToka.

Od internetskih trgovinskih platformi, među kojima su Amazon i Vinted, regulatori traže da blokiraju prodaju predmeta za koje se sumnja da potječu iz pljački.

Vinted je saopćio da je odmah počeo uklanjati povezane oglase i da sarađuje s policijom i francuskim vlastima. X, Instagram, TikTok i Amazon nisu odgovorili na upite FT-a.

Nema konkretnih dokaza o neposrednom poticanju nasilja

Francuska i druge vlade zatražile su od obavještajnih službi da ispitaju jesu li ruski agenti imali aktivniju ulogu u neposrednom poticanju uličnog nasilja.

Jedan visoki evropski obavještajni zvaničnik rekao je da nema konkretnih dokaza o takvim provokacijama. Ruske aktivnosti dezinformisanja uglavnom su bile reakcija na događaje i odvijale su se na internetu, naveo je, dodajući da su francuske istrage u početnoj fazi.

Italijanski ministar odbrane Guido Crosetto iznio je oštriju ocjenu, pripisujući nemire „hibridnom ratu koji neko vodi protiv naših država nekonvencionalnim sredstvima zvanim TikTok, društvene mreže i YouTube, a da Zapad toga nije ni svjestan niti reaguje“.

Colon je ukazao i na naznake iranskih i alžirskih operacija utjecaja. Spomenuo je francusko-iranskog influensera Shahina Hazamyja kao primjer profila za koje se sumnja da imaju veze s Iranom.

Hazamy, čije su objave o protestima privukle milione pregleda, odlučno je negirao da je strani agent. Rekao je da je nezavisni novinar te da se njegova podrška Palestini koristi za njegovu diskreditaciju.

„Bilo bi previše jednostavno kriviti Ruse“

Obavještajni izvori FT-a upozoravaju da se uloga stranih aktera ne smije precjenjivati. Jedan od njih naveo je da će vlasti posebno ispitivati krajnje ljevičarske grupe koje, prema njegovoj procjeni, stoje iza mnogih izbijanja nasilja. Ipak, naglasio je da je zasad najjednostavnije objašnjenje domaći politički radikalizam.

„Postoji autentična mobilizacija ljudi koji su ljuti na institucije zbog stvarnih razloga za nezadovoljstvo, a strani državni akteri pokušavaju to pojačati“, rekao je drugi evropski obavještajni zvaničnik.

„Njihovu ulogu ne treba precjenjivati. Bilo bi previše jednostavno reći da su za ovo krivi Rusi“.

Evropska komisija navodi da situacijom zasad upravljaju nacionalne vlasti, ali da bi Bruxelles intervenisao ako rizik postane sistemski, a platforme ne budu sarađivale.

„Nasilje koje se događa izvan interneta ne smije se algoritamski pojačavati niti poticati na internetu“, poručio je glasnogovornik Komisije Thomas Regnier.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama