Hiroshima obilježava 81. godišnjicu atomskog bombardovanja: Velikim silama upućena kritika zbog trke u nuklearnom naoružanju

"Umanjivanje nečovječnosti nuklearnog oružja i prihvatanje upotrebe sile radi ostvarivanja sopstvenog blagostanja rizikuje cikluse nasilne odmazde koji bi na kraju mogli rezultirati još jednom Hiroshimom ili Nagasakijem", poručio je gradonačelnik Kazumi Matsui.

Previše političkih lidera i dalje smatra nuklearno odvraćanje realističnim pristupom i legitimiše nasilje, što "svijet bez nuklearnog oružja samo dodatno udaljava", rekao je Matsui u svojoj Deklaraciji o miru tokom ceremonije u Memorijalnom parku mira u Hiroshimi. Također je pozvao svakog građanina da izvuče pouke iz prošlosti i preduzme akciju, prenosi AP.

Očekivalo se prisustvo oko 50.000 ljudi, uključujući predstavnike iz oko 120 zemalja i regija, među kojima su bile Sjedinjene Američke Države i Iran. Minutom šutnje odana je počast dok je zvono mira odjeknulo u 8:15 sati ujutro, tačno u vrijeme kada je američki bombarder B-29 ispustio bombu na grad.

Premijerka Sanae Takaichi, koja je komemoraciji prisustvovala prvi put u svojstvu premijerke, rekla je da će zauzeti "realističan pristup" ka postizanju svijeta u kojem se nuklearno oružje nikada ne koristi, u okviru sporazuma Ujedinjenih nacija o sprečavanju širenja nuklearnog oružja.

Ovogodišnja ceremonija dolazi u trenutku sve većih spekulacija da bi desničarska i jastrebovska vlada premijerke Takaichi, koja podržava ideju nuklearnog odvraćanja, mogla ublažiti japanska posleratna tri nenuklearna principa kada kasnije ove godine bude izrađivala nove sigurnosne i odbrambene dokumente.

Takaichi se zalagala za reviziju ovih principa i mogućnost ukidanja trećeg — onog koji zabranjuje unošenje nuklearnog oružja u zemlju.

Takaichi je izjavila da je Japan zadržao svoja posleratna tri nenuklearna principa, ali nije izrazila jasnu posvećenost da će se te politike pridržavati i u budućnosti.

Preživjeli su izrazili frustraciju i zabrinutost zbog sve veće podrške posjedovanju nuklearnog oružja radi odvraćanja unutar međunarodne zajednice, uključujući i sam Japan.

Japan se nalazi pod zaštitom američkog "nuklearnog kišobrana" i u više navrata je tražio potvrdu Washingtona o posvećenosti i jačoj zaštiti. Zbog toga je japanska vlada odbila zahtjev preživjelih da potpiše Ugovor o zabrani nuklearnog oružja ili da učestvuje na njegovim sastancima u svojstvu posmatrača.

Bombardovanje Hiroshime 6. augusta 1945. godine uništilo je grad i usmrtilo 140.000 ljudi. Druga bomba, bačena tri dana kasnije na Nagasaki, usmrtila je 70.000 ljudi. Japan se kapitulacijom predao 15. augusta, čime je završen Drugi svjetski rat i skoro pola stoljeća duga japanska agresija u Aziji.

Broj preživjelih pao je na 91.105, što je oko četvrtina prvobitnog broja, dok je njihova prosječna starost prešla 86 godina. Preživjeli strahuju od blijeđenja sjećanja, jer su najmlađi među njima bili previše mladi da bi se jasno sjećali samog napada.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad