Hoće li Sirija i Izrael normalizovati odnose?

Sirija i Izrael su, prema izraelskim medijima, održali direktne razgovore o potencijalnom ulasku u sporazum o normalizaciji.

Komunikaciju između ove dvije države navodno je olakšalo Ujedinjeno Kraljevstvo Emirata (UAE), koje je uspostavilo kanal komunikacije.

Bilo kakav sporazum vjerovatno bi bio produžetak Abrahamovih sporazuma, dogovora kojeg su posredovale Sjedinjene Države između nekih arapskih država i Izraela.

Abrahamovi sporazumi su bili pristup Donalda Trumpa tokom njegovog prvog mandata kao predsjednika SAD, kako bi arapske države formalizovale odnose sa Izraelom.

Sporazumi su potpisani u augustu i septembru 2020. godine od strane UAE i Bahreina, a uskoro su im se pridružili Sudan i Maroko.

Od tada je Trump radio na širenju sporazuma, gurajući više zemalja da potpišu sporazume sa Izraelom.

Trump je u maju posjetio tri zemlje na Bliskom istoku i tokom boravka u Saudijskoj Arabiji sastao se sa novim sirijskim predsjednikom Ahmedom al-Šaraom, kojeg je, prema izvještajima, ohrabrio da normalizuje odnose sa Izraelom.

Da li je normalizacija moguća?

Kako piše Al Jazeera, analitičari smatraju da je normalizacija odnosa moguća nekada u budućnosti. Međutim, trenutno bi to bilo gotovo nemoguće, prema sirijskom piscu i autoru Robinu Jassinu-Kasabu.

Postoji duboka neprijateljstva između Sirije i Izraela, koja su se pojačala tokom Arapsko-izraelskog rata 1967. godine i izraelske okupacije sirijskih Golanskih visova.

Izraelski ministar odbrane Gideon Saar je rekao da će njegova zemlja insistirati na okupaciji Golanske visoravni u bilo kakvom dogovoru sa Sirijom, a izraelska vojska je još dublje prodrla u Golane, zauzimajući kuće i istjerujući ljude iz tog područja.

Mnogi Sirijci bi se protivili odricanju od Golanske visoravni u korist Izraela, kažu analitičari. Ipak, mnogi bi mogli podržati razborite pregovore.

"Sirijci su podijeljeni… jer, s jedne strane, ljudi su iscrpljeni, svi priznaju da Sirija ne može da se brani niti da ratuje protiv Izraela… pa je dobro da al-Šaraa pregovara“, rekao je Jassin-Kasab, dodajući da je povratak na sporazum poput primirja iz 1974. godine najrealnija opcija.

Otprilike nedjelju dana nakon što je tadašnji predsjednik Bašar al-Asad u decembru 2024. pobjegao iz Sirije, izraelski parlament je glasao o planu za širenje naselja u Siriji – što je nezakonito prema međunarodnom pravu. Trenutno u okupiranim Golanskim visovima živi više od 31.000 izraelskih naseljenika.

Sirija, pod vodstvom al-Šaraa, rekla je da je otvorena za mir sa Izraelom i da će poštovati primirje iz 1974. između dvije države, ali je izraelski premijer Benjamin Netanyahu 8. decembra – na dan kada je al-Asad pobjegao u Moskvu – izjavio da smatra taj sporazum ništavnim.

Izrael je više puta napadao Siriju, uništavajući veliki dio njene vojne infrastrukture i zauzimajući sirijsku teritoriju.

Sirija bi vjerovatno tražila da se Izrael povuče iz nedavno okupiranih područja u okviru novog sporazuma o nenapadanju, iako izvještaji kažu da o Golanskoj visoravni još nije bilo razgovora.

Koji su nedavni potezi?

U posljednjih nekoliko dana izraelski zvaničnici su rekli da su otvoreni za dogovor sa Sirijom, a Netanyahu je navodno tražio od američkog specijalnog izaslanika Toma Baraka da pomogne u pregovorima.

Šef Izraelskog savjeta za nacionalnu bezbjednost, Tzachi Hanegbi, navodno nadgleda razgovore sa sirijskim zvaničnicima. Pregovori uključuju američko prisustvo i nalaze se u "naprednoj fazi", prema višim izraelskim zvaničnicima koji su govorili za The Times of Israel.

Lica bliska al-Šaraui navodno traže prekid izraelske agresije bez potrebe da Sirija prihvati potpunu normalizaciju, prenosi libanski dnevnik Al-Akhbar.

Šta bi Sirija željela od razgovora sa Izraelom?

Sirija želi da prestanu izraelski napadi na sirijsku teritoriju.

Mnogi Sirijci su zabrinuti zbog proširene izraelske okupacije Golanske visoravni; međutim, nije jasno hoće li al-Šaraova vlada tražiti povratak okupiranih dijelova.

Ipak, Sirija bi željela da se Izrael povuče iz centralnih Golana i dijelova koje je zauzeo tokom prošle godine.

Izrael je takođe zaprijetio novoj sirijskoj vladi da ne šalje vojnike južno od Damaska, regiona blizu granice sa Izraelom.

Izrael je takođe pokušao da izazove sektaške sukobe u tom području, prijeteći da će intervenirati radi "zaštite sirijskih Druza" tokom tenzija između grupa povezanih sa novom sirijskom vladom i manjinske zajednice Druza u Siriji.

Iako mnogi u druzi zajednici ne vjeruju novoj sirijskoj vladi, mnogi su osudili izraelske prijetnje intervencijom kao proračunatu provokaciju za izazivanje dodatnih razdora među Sirijcima.

Šta bi Izrael tražio?

Navodno, Netanyahu želi bezbjednosni sporazum – ažuriranje sporazuma iz 1974. – sa okvirom za potpuni mirovni plan sa Sirijom.

Američki izaslanik Barak tvrdi da je problem između Sirije i Izraela "rješiv" i predložio je da počnu sa "sporazumom o nenapadanju", prema Axiosu.

Nastavak okupacije Golana vjerovatno bi razljutio mnoge Sirijce.

"To je previše politički teško [za al-Šaraua], čak i pod američkim pritiskom i stalnom prijetnjom nasiljem od strane Izraela", rekao je Jassin-Kasab.

Izrael navodno postavlja i dodatne uslove: da u Siriji ne bude turskih vojnih baza, da ne bude prisustva Irana ili grupa koje podržava Iran poput Hezbolaha, kao i demilitarizaciju južne Sirije.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad