Iran kaže da će pregovori sa SAD-om biti indirektni, suprotno Trumpovim riječima

Trump je u ponedjeljak iznenadio Teheran objavom plana za vikend pregovore, rekavši da će, ako pregovori ne uspiju, Iran biti u "velikoj opasnosti". U proteklim sedmicama došlo je do bezpresedanskog gomilanja američkih snaga na Bliskom istoku, a Trumpova odluka da javno obznani pregovore izgleda kao pokušaj da natjera Iran da hitno pristupi pregovorima.
Američku delegaciju predvodiće Steve Witkoff, Trumpov specijalni izaslanik za Bliski istok, koji je bio uključen i u pregovore s Rusijom o ratu u Ukrajini. Iranski tim predvodi ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi. Dosadašnji Witkoffovi pokušaji da posreduje između Izraela i Hamasa, kao i Rusije i Ukrajine, nisu dali rezultate.

Iran je u javnosti odugovlačio s pregovorima, govoreći samo da je spreman za indirektne pregovore sa SAD-om, ali da još nije primio službeni odgovor SAD-a da li će se pregovori održati. Nekoliko sati nakon što je Trump na konferenciji za novinare u Ovalnom uredu otkrio plan za vikend, Araghchi je na mreži X pregovore opisao kao priliku i test, insistirajući da je "lopta u američkom dvorištu".

Tokom posjete Alžiru, Araghchi je pojasnio da Iran želi indirektne pregovore. "Forma pregovora nije važna, bilo da su direktni ili indirektni. Po mom mišljenju, važno je da li su pregovori efikasni ili ne, da li su strane ozbiljne, kakve su im namjere i da li postoji volja da se dođe do rješenja. To su kriteriji po kojima se ocjenjuje dijalog", rekao je.

Dodao je da Iran nije pristao ni na kakvu formulu koja bi omogućila prelazak sa indirektnih na direktne pregovore, dok SAD očekuje da će se pregovori s vremenom razviti u direktne. Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Khamenei, stavio je veto na direktne pregovore u znak protesta zbog američkih sankcija i uvažavajući stavove tvrdolinijaša koji smatraju da su pregovori sa SAD-om politička zamka.

Bivši predsjednik Irana Hassan Rouhani pozdravio je vijest o pregovorima, rekavši da bi, da je nuklearni sporazum iz 2015. bio postignut indirektnim putem, trebalo 20 godina da se zaključi, a ne dvije.

Trump je iz tog sporazuma – poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA) – izašao tokom svog prvog mandata. Taj je sporazum Iranu ponudio ukidanje sankcija u zamjenu za ograničenja u obogaćivanju uranijuma.

Iran sada čeka da vidi hoće li Trump biti zadovoljan ako se pregovori fokusiraju na novi sistem nadzora nad civilnim nuklearnim programom, sličan onom iz sporazuma iz kojeg se povukao 2018; ili će SAD pokušati u potpunosti demontirati iranski nuklearni program – korak koji se sve češće naziva "libijskom opcijom" -U decembru 2003. libijski vođa Muammar Gaddafi odustao je od programa oružja za masovno uništenje i dopustio međunarodnim inspektorima da potvrde pridržavanje tog obećanja.

Govoreći uz Trumpa u Ovalnom uredu u ponedjeljak, izraelski premijer Benjamin Netanyahu zagovarao je libijsku opciju, ali Iran insistira da neće napustiti svoj civilni nuklearni program. Izrael, koji Iranu ne vjeruje, očekuje neuspjeh pregovora, nakon čega zagovara američko-izraelski vojni napad na iranska nuklearna postrojenja.

Međutim, Witkoff je u intervjuu s Tuckerom Carlsonom prije tri sedmice sugerirao da su Trumpovi zahtjevi prema Iranu možda relativno umjereni. Rekao je da je Trump u pismu kojim traži pregovore s Iranom napisao: "Trebamo raščistiti nesporazume. Trebamo uspostaviti program verifikacije kako bi se otklonile sumnje u militarizaciju vaših nuklearnih materijala. I želim da dođemo do tog stanja, jer je alternativa veoma loša". To je, kako je rekao, gruba parafraza onog što je napisano.

Trump je pod pritiskom da postigne sporazum koji će biti čvršći od onog koji je 2015. postigao Barack Obama.

Najavljujući iransku poziciju u pregovorima, Araghchi je rekao: "Iranski nuklearni program je potpuno mirnodopski i legitiman. Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 2231 upravo potvrđuje njegovu legitimnost. Nema sumnje o tome na međunarodnom nivou. Ako neko ima pitanja ili nejasnoća, spremni smo ih razjasniti. Uvjereni smo da je naš program miroljubiv i nemamo problem da dodatno gradimo povjerenje – osim ako to ne stvara ograničenja ili prepreke za ciljeve Irana".

Iran odavno tvrdi da postoji fetva protiv razvoja nuklearnog oružja, ali sve više visokih političara, suočenih s vojnim neuspjesima, dovodi tu zabranu u pitanje.

Iran se također suočava s prijetnjom da je Trump postavio dvomjesečni rok – koji ističe u maju – da pregovori donesu rezultat. Iran, poznat kao vješt pregovarač, možda će testirati Trumpovo strpljenje, posebno ako Witkoff u konačnici bude zahtijevao da se na pregovore uvrste i iranski balistički program i finansijska podrška militantnim grupama.

Izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju iz februara navodi da je zaliha iranskog uranijuma obogaćenog na 60% naglo porasla od decembra. Stručnjaci kažu da je od te tačke relativno lako postići 90% obogaćenosti – granicu za nuklearno oružje. Na dan 8. februara, Iran je imao 274,8 kg uranijuma obogaćenog na 60%, što je povećanje od 92,5 kg u odnosu na prethodni kvartal. Iran tvrdi da je to odgovor na američke sankcije.