Izrael želi nastavak rata u Iranu, ali nema puno opcija

Dok se Sjedinjene Države povlače od prijetnji nastavkom bombardiranja Irana ako ne pristane na mirovni sporazum, izraelski politički establišment navodno jedva čeka novi rat, piše Al Jazeera.

Shimon Riklin, voditelj na desničarskoj izraelskoj televiziji Channel 14, iznio je navodno povjerljive planove o mogućem novom napadu na Teheran, uključujući lokaciju za koju tvrdi da je skladište uranija koje bi moglo biti meta napada.

Zastupnici izraelskog parlamenta oštro su kritizirali Riklinove navodne objave, nakon čega je voditelj izjavio da su njegovi komentari bili isključivo hipotetski.

Ipak, unatoč široko rasprostranjenom uvjerenju da Izrael želi obnoviti neprijateljstva, malo je vjerojatno da to može učiniti bez američkog odobrenja. A čini se da ono neće stići tako brzo. Izvješća o noćnom telefonskom razgovoru između izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i američkog predsjednika Donalda Trumpa, vezano uz američko inzistiranje na primirju bez obzira na izraelske zabrinutosti, navodno su Netanyahua ostavila „s kosom u plamenu”.

Ovog tjedna izraelski mediji izvijestili su da je Netanyahu sazvao drugi sastanak sigurnosnog kabineta kako bi razgovarao o obnovi sukoba s Iranom. Unatoč milijardama dolara izraelskog i američkog naoružanja upotrijebljenog protiv Irana, vlast u Teheranu ostala je netaknuta.

Iranska strategija odvraćanja - napadi na regionalne države i posljedično zatvaranje Hormuškog tjesnaca - umanjila je američku volju za nastavkom skupog i potencijalno beskonačnog rata protiv Teherana.

Iranofobija

Za Netanyahua, primirje od 8. travnja - dogovoreno uz vrlo malo izraelskog sudjelovanja - pokazalo se politički skupim i, prema mišljenju analitičara, uznemirilo javnost koja je naviknuta Iran promatrati kao egzistencijalnu prijetnju.

Vođa opozicije Yair Lapid i bivši premijer Naftali Bennett iskoristili su primirje kao političko oružje protiv Netanyahua. Lapid je primirje opisao kao jednu od najvećih „političkih katastrofa u cijeloj našoj povijesti”, što se, čini se, podudara sa stavovima izraelske javnosti.

Anketa koju je početkom svibnja proveo Izraelski institut za demokraciju pokazala je da većina Izraelaca smatra kako prerani završetak rata ide protiv sigurnosnih interesa njihove zemlje, dok sličan postotak vjeruje da je nastavak sukoba vjerojatan.

Za javnost i političku klasu naviknutu Iran doživljavati kao svog glavnog neprijatelja, nije jasno kakvo rješenje zapravo žele u odnosu prema Teheranu, rekao je Haggai Ram sa Sveučilišta Ben-Gurion za Al Jazeeru.

„I političari i javnost odgojeni su da Iran vide kao svog krajnjeg neprijatelja”, rekao je Ram, čija knjiga Iranophobia opisuje dugogodišnju izraelsku opsesiju Iranom.

Izraelski građani učinkovito su tijekom većeg dijela života uvježbavani da rat smatraju neizbježnim, rekao je Ram, što se vidjelo i u njihovom odnosu prema skloništima tijekom iranskih raketnih napada. Izraelci koje je tada susretao djelovali su gotovo ravnodušno prema toj situaciji.

„Njima je bilo potpuno normalno da praktički zaustave svoje živote ako bi to spriječilo Iran da dovrši svoj nuklearni program ili, iz njihove perspektive, pomoglo ‘osloboditi narod’”, rekao je.

Jedino pitanje za mnoge Izraelce, dodao je Ram, jest kako će Netanyahu - kojeg neki smatraju „mađioničarom” - uspjeti baciti Iran na koljena.

Politička nekromancija

Mnogi u Izraelu navikli su gledati kako Netanyahu prkosi zakonima političke gravitacije. Godine 2022. pobijedio je na izborima unatoč brojnim optužbama za korupciju. Uspio se distancirati od sigurnosnih propusta vezanih uz Hamasov napad na jug Izraela 7. listopada 2023. te je dobio zasluge - čak i ako ih službeno negira - za navodno uvjeravanje Trumpa da se uključi u rat protiv Irana.

Napadi iz listopada 2023. i američki posredovano primirje s Iranom, u kojem Izrael nije imao nikakvu ulogu, bit će glavne političke teme koje opterećuju Netanyahua, rekao je za Al Jazeeru Alon Pinkas, bivši izraelski veleposlanik i generalni konzul u New Yorku. Dodao je da bi upravo to moglo biti poticaj za obnovu vojnih operacija.

„Moja je procjena da postoje tri međusobno povezana razloga zbog kojih Netanyahu želi obnoviti rat”, rekao je Pinkas. „Prvo, želi stvoriti distancu između sebe i događaja od 7. listopada — potreban mu je veliki strateški uspjeh, a to neće postići u Gazi ili Libanonu, pa je ovo njegova prilika.

Drugo, rat nije dovršen. Svaki taksist ili drugorazredni politički komentator reći će vam da Izrael nije postigao ništa svojim ratom protiv Irana.

Treće, a dovoljno je pogledati ankete da se to vidi, treba mu pobjeda nad Iranom koju može ponijeti sa sobom u izbornu kampanju kasnije ove godine.”

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad