
Izbor nasljednika Dalaj Lame, duhovnog poglavara Tibetanaca budista, pitanje je koje izaziva veliku pažnju ne samo među sljedbenicima njegove religije, već i u Kini, Indiji i Sjedinjenim Američkim Državama – iz strateških razloga.
Dobitnik Nobelove nagrade za mir, koji u nedjelju puni 90 godina, smatra se jednim od najuticajnijih svjetskih ličnosti, s krugom sljedbenika koji daleko prevazilazi budizam.
Kako je on izabran?
Prema tibetanskoj tradiciji, vjeruje se da se duša visokog budističkog monaha reinkarnira nakon njegove smrti.
Četrnaesti Dalaj Lama, rođen kao Lhamo Dhondup 6. jula 1935. u farmerskoj porodici u onome što je danas kineska provincija Qinghai, prepoznat je kao takva reinkarnacija kada je imao samo dvije godine.
Potragu je organizovala tibetanska vlada, a odluka je donesena na osnovu nekoliko znakova, poput vizije koja je ukazana jednom visokom monahu, navodi se na zvaničnoj stranici Dalaj Lame. Potvrđeno je kada je dječak prepoznao predmete 13. Dalaj Lame riječima: "To je moje, to je moje".
Zimi 1940. Lhamo Thondup je odveden u Potalu, palatu u Lhasi, glavnom gradu današnje Autonomne oblasti Tibet, gdje je zvanično ustoličen kao duhovni vođa Tibetanaca.
Izbor nasljednika
U svojoj knjizi “Glas za one koji ga nemaju” (Voice for the Voiceless), objavljenoj u martu 2025, Dalaj Lama je rekao da će se njegov nasljednik roditi izvan Kine.
Dalaj Lama živi u egzilu na sjeveru Indije od 1959. godine, nakon što je pobjegao od neuspjelog ustanka protiv vladavine Mao Zedongovih komunista.
Napisao je da će oko svog 90. rođendana objaviti detalje o načinu svog nasljeđivanja. U ponedjeljak je, obraćajući se okupljenima u Dharamshali, rekao: "Postojaće neka vrsta okvira unutar kojeg možemo razgovarati o nastavku institucije Dalaj Lama". Nije iznio više detalja.
Tibetanski parlament u egzilu, sa sjedištem u planinskom gradiću Dharamshala, kao i sam Dalaj Lama, navodi da je uspostavljen sistem kojim će izbjeglička vlada nastaviti svoj rad, dok će dužnost pronalaska i priznavanja njegovog nasljednika imati službenici Fondacije Gaden Phodrang.
Sadašnji Dalaj Lama osnovao je ovu fondaciju 2015. godine kako bi "održala i podržala tradiciju i instituciju Dalaj Lame" u vezi s njegovim vjerskim i duhovnim obavezama, stoji na njenoj internet stranici. Viši službenici fondacije su i neki od njegovih najbližih saradnika.
Šta kaže Kina?
Kina tvrdi da njeni lideri imaju pravo da odobre nasljednika Dalaj Lame, što smatraju naslijeđem iz carskih vremena. Ritual izbora, u kojem se imena mogućih reinkarnacija izvlače iz zlatne urne, datira iz 1793. godine, iz doba dinastije Qing.
Kineski zvaničnici su više puta izjavili da se reinkarnacija Dalaj Lame mora odlučivati u skladu s nacionalnim zakonima koji nalažu upotrebu zlatne urne i rođenje reinkarnacija unutar granica Kine.
Međutim, mnogi Tibetanci sumnjaju da bi kineska uloga u izboru bila trik za sticanje kontrole nad zajednicom.
Nije prikladno da kineski komunisti, koji odbacuju religiju, "miješaju se u sistem reinkarnacije lama, a kamoli Dalaj Lame", rekao je duhovni vođa.
U svojoj knjizi zamolio je Tibetance da ne prihvate "kandidata izabranog u političke svrhe od bilo koga, uključujući one u Narodnoj Republici Kini", nazvavši državu njenim službenim imenom.
Peking Dalaj Lamu, koji je 1989. dobio Nobelovu nagradu za mir zbog toga što je očuvao tibetansko pitanje živim, označava kao "separatistu" i zabranjuje prikazivanje njegove slike ili bilo kakvo javno ispoljavanje odanosti prema njemu.
U martu 2025. portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da je Dalaj Lama politički emigrant koji "nema nikakvo pravo da predstavlja tibetanski narod".
Kina negira da potiskuje prava Tibetanaca, tvrdeći da je njena vlast okončala kmetstvo i donijela prosperitet jednom zaostalom regionu.
Kakvu ulogu mogu imati Indija i SAD?
Pored Dalaj Lame, u Indiji se procjenjuje da živi više od 100.000 Tibetanaca budista, koji su slobodni da studiraju i rade tamo.
Mnogi Indijci ga poštuju, a stručnjaci za međunarodne odnose kažu da njegovo prisustvo u Indiji daje New Delhiju određenu vrstu poluge u odnosima s Kinom, rivalom.
Sjedinjene Američke Države, koje se sve više takmiče s Kinom za globalnu dominaciju, više puta su isticale da su posvećene unapređenju ljudskih prava Tibetanaca.
Američki zakonodavci su ranije izjavili da neće dozvoliti Kini da utiče na izbor Dalaj Laminog nasljednika.
Godine 2024. tadašnji predsjednik SAD-a Joe Biden potpisao je zakon kojim se Peking poziva da riješi spor oko tibetanskih zahtjeva za većom autonomijom.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare