Evropski parlament je napravio pomak udesno nakon izbora koji su završeni u nedjelju. Ovo bi moglo imati uticaja na niz važnih oblasti politike u narednom petogodišnjem mandatu, uključujući pitanje proširenja, piše Reuters.
Najvažnija uloga parlamenta je revizija i usvajanje novih zakona i uglavnom dolazi sa amandmanima o kojima on i vlade EU moraju da se dogovore prije nego što propisi ili direktive EU stupe na snagu.
Skupština EU će također morati odobriti sljedećeg predsjednika ili predsjednicu Evropske komisije i 26 komesara.
Klima
Kako navodi Reuters, sljedećih pet godina bit će ključne za određivanje da li će Evropa postići svoje ciljeve klimatskih promjena do 2030. godine.
EU je provela posljednjih pet godina donoseći veliki paket zakona o čistoj energiji i smanjenju CO2 kako bi ostvarila svoje ciljeve do 2030. godine, a te politike će biti teško poništiti.
Međutim, Parlament EU koji je više skeptičnan prema ovom pitanju mogao bi pokušati dodati rupe u zakonima kako bi ih oslabio, budući da bi mnogi trebali biti revidirani u sljedećih nekoliko godina, uključujući postupno ukidanje prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem u bloku 2035., što se suočilo s kritikama tokom predizborne kampanje za EU, uključujući i među poslanicima političke grupe desnog centra koji podržavaju Von der Leyen.
Evropski parlament će također pregovarati sa zemljama EU o novom, pravno obavezujućem cilju smanjenja emisija do 2040. godine. Taj cilj će postaviti kurs za budući val politika za suzbijanje emisija u 2030-ima u svim sektorima, od poljoprivrede, preko proizvodnje, do transporta.
Odbrana, Ukrajina
Vanjska i odbrambena politika su prvenstveno domen zemalja članica EU, a ne Evropskog parlamenta. Dakle, izborni rezultat ne bi trebao imati neposredan utjecaj na podršku EU Ukrajini ili vojna pitanja.
Međutim, Parlament će imati ulogu u planovima za podsticanje panevropske saradnje između zemalja i kompanija na odbrambenim projektima. Odbrambeno-industrijski program Evropske komisije, koji ima za cilj ostvarivanje tih ciljeva, treba saglasnost i vlada EU i Evropskog parlamenta.
Dobici za stranke koje se protive većoj evropskoj integraciji mogu otežati postizanje ovih ambicija. Slično tome, da bi planovi Komisije imali stvarni utjecaj, trebat će im ozbiljan novac iz sljedećeg dugoročnog budžeta EU, koji također mora odobriti Parlament.
Trgovina
Osnovna uloga Evropskog parlamenta u trgovinskoj politici EU je u odobravanju sporazuma o slobodnoj trgovini prije nego što oni stupe na snagu. Nije direktno uključena u trgovinsku odbranu, kao što je nametanje carina.
Evropska komisija i neki čelnici EU tvrde da je bloku potrebno više trgovinskih sporazuma sa pouzdanim partnerima kako bi se nadoknadio izgubljeni posao s Rusijom i smanjila ovisnost o Kini.
Brojni trgovinski sporazumi još uvijek čekaju na odobrenje, poput onaj s Meksikom i južnoameričkim blokom Mercosur, dok Evropska komisija također nastoji sklopiti sporazume sa Australijom.
Svi ti dogovori, a posebno sporazum Mercosur, naišli su na protivljenje i njihovo probijanje kroz parlament moglo bi biti još teže s većim brojem nacionalističkih euroskeptika.
Kina, odnosi sa SAD
Evropska komisija tvrdi da EU treba da pokaže jedinstven stav prema glavnim rivalima kao što su Kina i Sjedinjene Države, posebno ako se bivši predsednik Donald Tramp vrati u Bijelu kuću.
Također se smatra da je Evropskoj uniji potrebna jasnija jedinstvena industrijska strategija kako bi ostala glavna industrijska baza za zelenu i digitalnu robu dok rivali upućuju ogromne subvencije.
Kritičari kažu da se nacionalističke desničarske stranke zalažu za labaviju, fragmentiraniju Evropu koja će biti manje sposobna da odgovori na ove izazove.
Proširenje, reforme
EU treba da reformiše svoju unutrašnju poljoprivrednu politiku i način na koji podržava svoje članice da se izjednači životni standard prije nego što primi nove zemlje, posebno velike poput Ukrajine, jer se sadašnji sistem transfera već smatra preskupim.
Da bi primila nove članice – Ukrajinu, Moldaviju i zemlje zapadnog Balkana – EU će također morati promijeniti način na koji donosi odluke, te smanjiti potrebu za jednoglasnošću, što se pokazuje kao nešto što je sve teže postići.
Ako se takve reforme predlože u narednih pet godina, parlament će imati ključnu ulogu u njihovom oblikovanju, a jači glas krajnje desnice, koja se protivi dubljoj integraciji u EU, mogao bi imati važan uticaj.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!