Nakon manje od dva mjeseca na vlasti, američki predsjednik Donald Trump je svojim postupcima izazvao šok u svojoj zemlji i svijetu, piše kolumnista i profesor na Fakultetu za novinarstvo Univerziteta Kolumbija Howard W. French. On prepoznaje da zbog Trumpovih postupaka druge zemlje prioritiziraju svoju vojnu sigurnost, te da je prvi refleks liberalnih demokratija bio da "žrtvuju interese najsiromašnijih i najslabijih". Međutim, upozorava da oni "neće stajati skrštenih ruku", i da će njihovi sukobi, ekonomski kolapsi i, na kraju, migracije, "uzdrmati bogati svijet u mjeri koju danas malo ko može zamisliti".
U kolmuni za Foreign Policy, French navodi da Trump nastavlja gotovo svaki dan da šokira svijet, “od njegove ničim izazvane i besmislene trgovinske bitke s Kanadom, sa suptilnim naznakama starog imperijalističkog ekspanzionizma, do njegovog nejasnog, ali dugo očekivanog zbližavanja s Rusijom“.
“Kao dugogodišnji pružalac i garant određenog svjetskog poretka, Washington se navikao da sve što čini smatra normom kojoj će se drugi, htjeli to ili ne, morati prilagoditi—i koju će vjerovatno jednog dana čak i cijeniti. No, dok se Amerikanci bore da shvate tektonske promjene u svojoj zemlji, protekli dani donijeli su prizore iz inostranstva koji pokazuju da će, ukoliko ne dođe do ozbiljne promjene kursa, ovaj put biti drugačije“, upozorava on.
Objašnjava da se ovo ne odnosi samo na “hrabar i vrijedan otpor” Kanade i Meksika, niti na ogorčene manje zemlje poput Paname i Grenlanda, nego na odgovor nekih od najvažnijih saveznika i partnera Washingtona širom svijeta. Kao jedan upečatljiv primjer navodi govor koji je Claude Malhuret održao u francuskom Senatu prošle sedmice:
“Evropa je na kritičnoj prekretnici svoje historije. Američki štit se urušava, Ukrajini prijeti napuštanje, Rusija jača.
Washington je postao dvor Nerona, sa zapaljivim carem, podaničkim dvorjanima i dvorskom ludom nadrogiranom ketaminom, zaduženom za čišćenje državne uprave.
Ovo je tragedija za slobodni svijet, ali je prije svega tragedija za Sjedinjene Države. Trumpova poruka je da nema smisla biti njegov saveznik, jer vas neće braniti, uvest će vam veće carine nego neprijateljima i prijetiti vam zapljenom teritorija dok podržava diktature koje vas napadaju.
Nikada u historiji nijedan američki predsjednik nije kapitulirao pred neprijateljem. Nikada nijedan od njih nije podržao agresora protiv saveznika. Nikada nijedan nije gazio američki Ustav, izdao toliki broj izvršnih naredbi, otpustio sudije koji su mogli spriječiti njegove poteze, smijenio vojni vrh u jednom potezu, oslabio sve mehanizme provjere i ravnoteže i preuzeo kontrolu nad društvenim mrežama.
Ovo nije neliberalno skretanje—ovo je početak otimanja demokratije. Prisjetimo se da je bilo potrebno samo jedan mjesec, tri sedmice i dva dana da se sruši Vajmarska republika i njen ustav”.
“Niko iz Sjedinjenih Država nije bio pozvan”
French piše da je najbolji dokaz za promjenu stava američkih saveznika stigao dan nakon ovog govora.
Naime, dana 11. marta, više od 30 načelnika generalštabova iz nekih od najstabilnijih i najtrajnijih partnera Washingtona, uključujući članice NATO-a i Evropske unije, sastalo se iza zatvorenih vrata kako bi razmotrili kako osigurati sigurnost u svijetu u kojem Sjedinjene Države više ne pružaju tu garanciju. Niko iz Sjedinjenih Država nije bio pozvan.
French smatra da “taj sastanak sugerira da mnogi Evropljani strahuju da bi Washington, ako već nije neprijatelj, mogao to postati“.
U središtu ovih globalnih potresa leži očigledna kalkulacija Trumpove administracije da finansijska podrška koju je Washington pružao Ukrajini od početka ruske invazije 2022. godine—i sigurnosna garancija koju je to značilo za Evropu—jednostavno nije vrijedna više od 120 milijardi dolara koje su Sjedinjene Države do sada potrošile.
Međutim, French ocjenjuje da je ovo razmišljanje “ograničeno”:
“Svi osim najneupućenijih moraju prepoznati da ukupni troškovi Washingtona u Ukrajini blijede u poređenju s koristima koje su Sjedinjene Države, Evropa i velik dio svijeta uživali od poslijeratnog međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Koliko god ti standardi bili nesavršeni, svijet koji funkcioniše na osnovu pravila i vrijednosti neuporedivo je poželjniji od svijeta kojim vladaju sirova moć, arbitrarne odluke i hirovi lidera“.
Također ističe da bi bila ogromna greška fokusirati se samo na to kako će ove dramatične promjene utjecati na Evropu ili na ono što je nekada bilo poznato kao “Zapad”.
“Dok se Evropljani suočavaju s Trumpovim autoritarnim sklonostima i njegovom naklonošću prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, oni uviđaju da moraju ponovo naoružavati svoje zemlje—što će imati dalekosežne posljedice“.
“Siromašni neće stajati skrštenih ruku”
French piše da je, “usred ovog novog poretka, prvi refleks liberalnih demokratija bio je da žrtvuju interese najsiromašnijih i najslabijih“.
NAvodi da se to jasno pokazalo u Trumpovom teatralnom ratu protiv navodne državne rasipnosti, pri čemu je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) postala jedna od prvih meta. Dok je s oduševljenjem nastavio njeno ukidanje, milijarder Elon Musk, kojem je Trump povjerio zadatak smanjenja federalne potrošnje, nazvao je glavni američki mehanizam za pomoć siromašnim zemljama “zlim”. Mnogi analitičari sada očekuju da će sljedeće mete biti programi socijalnog osiguranja za siromašne, penzionere i bolesne, poput Medicarea i Medicaida—pa čak i Social Security, koji je Musk nazvao “prevarom”.
“Šta sve ovo ima veze s Evropom i takozvanim zemljama u razvoju? Pojačavajući evropske strahove o sigurnosti, Trump je gotovo osigurao da će dugogodišnji zapadni partneri Washingtona slijediti njegov primjer u napuštanju drugih država—ne iz prezira ili zlobe, već iz interesa za vlastiti opstanak. Bez obzira na to smatra li neko ovo nužnim, država koja prekida podršku siromašnima po definiciji postupa sebično“, piše French.
On ističe da je Ujedinjeno Kraljevstvo već krenulo tim putem. U februaru je britanski premijer Keir Starmer najavio planove za smanjenje inostrane pomoći gotovo istovremeno dok je pokušavao impresionirati Trumpa obećanjem povećanja potrošnje na sigurnost kod kuće i u Evropi. Ostale bogate zemlje će sigurno slijediti ovaj primjer.
“Jedna od najtežih posljedica ponašanja nove američke administracije možda je ona o kojoj se najmanje govori. Prioritizirajući svoju vojnu sigurnost, članice nekadašnjeg Zapada ponašaju se u skladu s iluzijom da Evropa može napredovati iza visokih zidova. Kako siromašni svijeta budu još više zaostajali—pogođeni rastom stanovništva, nemogućnošću industrijalizacije, nezaposlenošću i širenjem bolesti—oni neće stajati skrštenih ruku. Njihovi sukobi, ekonomski kolapsi i, na kraju, migracije, uzdrmaće bogati svijet u mjeri koju danas malo ko može zamisliti“, navodi na kraju.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!