Kako evropske vlade pokušavaju ublažiti udar visokih cijena goriva?

Evropske vlade smanjuju poreze na gorivo, uvode subvencije i prilagođavaju energetska pravila kako bi ublažile posljedice rekordnih cijena benzina i dizela. Francuska, Njemačka i Španija među zemljama su koje proširuju mjere pomoći, dok se Evropska unija suočava i s dodatnim rizikom mogućih američkih ograničenja izvoza dizela, piše Euronews.

Ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini podstakli su vlade širom Evrope na uvođenje subvencija, promjene poreza i prilagođavanje politika kako bi zaštitile svoje privrede, kompanije i domaćinstva od rekordnih cijena benzina i dizela.

Od početka rata u Iranu zemlje širom svijeta intervenisale su kako bi ograničile ekonomske posljedice smanjenog snabdijevanja energentima i naglog rasta cijena goriva, navodi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Među deset zemalja koje su poduzele najviše mjera za ublažavanje ekonomske štete čak ih je sedam iz Evropske unije, objavio je OECD u izvještaju u srijedu.

Prije nego što su Sjedinjene Američke Države i Izrael napali Iran, ruski rat u Ukrajini već je poremetio globalno snabdijevanje energentima i izazvao potrese u Evropi. EU uvozi gotovo svu naftu koju troši i 85 posto prirodnog plina. Uvoz ukupno pokriva 57 posto energetskih potreba Unije, dok veliki dio energije proizvedene unutar EU dolazi iz obnovljivih izvora i nuklearnih elektrana, pokazuju podaci statističkog ureda EU.

Nezadovoljstvo Evropljana raste dok cijene na benzinskim pumpama u nekim evropskim zemljama dostižu rekordne nivoe. Vozači u EU samo na dizel svakodnevno troše dodatnih 203 miliona eura, prema podacima organizacije Transport & Environment.

„Okrutna je ironija da su SAD najmanje izložene krizi koju su same izazvale, dok evropska privreda ponovo snosi posljedice“, rekao je Antony Froggatt, analitičar te organizacije.

Pojedine evropske vlade troše milijarde eura kako bi svojim zemljama pomogle da prebrode aktuelnu energetsku krizu.

Čelnici EU u Bruxellesu privremeno su državama članicama dali veću slobodu u pružanju državne pomoći domaćinstvima i energetski intenzivnim sektorima poput poljoprivrede, saobraćaja i ribarstva.

Omogućili su i ograničenu fleksibilnost u primjeni evropskih pravila o javnoj potrošnji za ulaganja kojima se jača energetska sigurnost i dugoročno smanjuje zavisnost Unije od uvoza nafte i prirodnog plina.

„Pritisak viših cijena energije i troškova zaduživanja sve snažnije osjećaju i građani i kompanije“, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u prošlosedmičnom godišnjem govoru o stanju Unije.

„Moramo dodatno ulagati u pristupačnu, domaću i čistu energiju, bilo da je riječ o obnovljivim izvorima, nuklearnoj energiji, biometanu ili drugim izvorima“, kako bismo „stekli nezavisnost i snizili cijene energije“.

Francuska proširuje pomoć korisnicima dizela i onima koji mnogo voze

Francuska je uvela sve širi niz ciljanih mjera kojima nastoji zaštititi potrošače i kompanije s velikom potrošnjom goriva od rasta cijena.

Francuska vlada u utorak je najavila paket vrijedan 450 miliona eura kojim proširuje postojeće mjere pomoći. Proširena je pomoć koja zavisi od prihoda za ljude koji svakodnevno putuju više od 30 kilometara do posla i nazad ili u poslovne svrhe godišnje pređu više od 8.000 kilometara. Zahvaljujući proširenju mjere, 5,5 miliona zaposlenih imat će pravo na isplatu od 100 eura za pokrivanje troškova goriva do kraja godine, saopćila je vlada.

Novim paketom subvencije za gorivo poljoprivrednicima, ribarima i građevinskim kompanijama produžene su do kraja godine. Energetski vaučeri u vrijednosti od 48 do 277 eura bit će dostupni tri mjeseca ranije kako bi 5,8 miliona porodica lakše izmirilo račune za energiju tokom zime.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron zatražio je od von der Leyen da razmotri ublažavanje pravila EU o kvalitetu goriva, koja se odnose na gustoću, sadržaj sumpora i druge kriterije, kako bi se povećala proizvodnja dizela i kerozina u Evropi. EU je sličan potez povukao tokom pandemije covida-19.

U pismu izvršnom tijelu EU Macron je upozorio da bi na globalnom tržištu nafte uskoro moglo doći do „snažnog rasta cijena“ ako se Hormuški moreuz uz iransku obalu ponovo ne otvori za saobraćaj tankera i ako se ne popravi saudijski naftovod Istok – Zapad prema Crvenom moru, izvijestio je Associated Press.

Pozvao je i na povećanje dozvoljenog udjela konvencionalnog biodizela u standardnom dizelskom gorivu u EU sa sedam na deset posto.

Njemačka i Španija smanjuju poreze na gorivo

Dvomjesečno smanjenje poreza na gorivo u Njemačkoj isteklo je krajem juna. Vlada je prošle sedmice odlučila ponovo uvesti porezne olakšice, čime će se cijene benzina i dizela od 1. oktobra do kraja godine smanjiti za 17 centi po litru. Njemačka vlada procjenjuje da će nova mjera koštati 2,5 milijardi eura.

Vlada je također najavila razgovore s naftnom industrijom o mogućem uvođenju ograničenja cijena goriva do 1. januara. Belgija i Luksemburg slična ograničenja cijena imaju već decenijama.

Španska vlada također je produžila smanjenje poreza na benzin i dizel koje je uvela u martu u sklopu paketa vrijednog pet milijardi eura (5,7 milijardi dolara) za ublažavanje posljedica rata u Iranu na domaće cijene energije.

Porezna olakšica ovog mjeseca iznosila je pet centi po litru. Automatski mehanizam povećao bi je na 20 centi po litru ako godišnja stopa rasta cijena goriva pređe 15 posto.

Vlada je također produžila subvencije za gorivo prijevoznicima, poljoprivrednicima, stočarima i ribarima.

SAD je postao jedan od najvažnijih dobavljača energije za EU

Uz nacionalne programe pomoći, države članice EU posegnule su i za strateškim rezervama u sklopu dogovora 32 članice Međunarodne agencije za energiju o stavljanju 400 miliona barela nafte iz hitnih zaliha na tržište.

EU je nastojao smanjiti zavisnost od energenata iz Rusije povećanjem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te prelaskom opreme i industrijskih procesa s fosilnih goriva na električnu energiju.

Von der Leyen rekla je da bi veća elektrifikacija do 2040. mogla smanjiti godišnji račun EU za uvoz nafte, plina i drugih fosilnih goriva za 260 milijardi eura (296,6 milijardi dolara).

Dok je pokušavao smanjiti zavisnost od ruskih energenata, EU je postajao sve zavisniji od Sjedinjenih Američkih Država. Von der Leyen prošle je godine s predsjednikom Donaldom Trumpom postigla dogovor koji je uključivao obavezu EU da tokom tri godine kupi američke energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara.

Rat u Iranu taj je odnos učinio istovremeno važnijim i složenijim za EU, koji se sve više oslanja na SAD kada je riječ o snabdijevanju dizelom. Trumpova ovosedmična podrška zabrani američkog izvoza dizela radi snižavanja domaćih cijena izazvala je zabrinutost u Uniji, koja bi u tom slučaju morala pronaći alternativne izvore tog goriva.

Bruxelles pokušava uvjeriti Washington da odustane od ideje o obustavi izvoza dizela.

„Smatramo da je to loša ideja“, rekao je u četvrtak glasnogovornik Evropske komisije Olof Gill. „Saradnja EU i SAD u oblasti energetike snažna je, stabilna i obostrano korisna. Svaki poremećaj mogao bi imati negativne posljedice za obje strane.“
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad