Kako je NATO pridobio Trumpa: Laskanje "tatici"

Uz to je došao i znatno skraćen raspored događaja, ispunjen pohvalama za predsjednika — Rutteovo "tatica" bilo je kompliment za Trumpovu intervenciju u sukobu između Izraela i Irana — dok su pitanja poput načina na koji će članice finansirati najveće povećanje potrošnje na odbranu od kraja Hladnog rata ostavljena po strani.

To je bilo daleko od Trumpove posjete NATO samitu u Briselu 2018. godine. Tada je počeo tako što je gurnuo crnogorskog premijera Duška Markovića kako bi se probio u prvi red za zajedničku fotografiju, a završio sazivanjem hitnog sastanka na kojem je zaprijetio povlačenjem američke podrške Savezu ukoliko članice ne povećaju potrošnju.

Dobre vibracije

Kako piše Politico, zabrinutosti oko Trumpovog raspoloženja uoči ovogodišnjeg samita postepeno su nestajale — i to vrlo brzo — kako su predsjednik i njegovi državni i odbrambeni sekretari prolazili kroz niz susreta bez incidenata i otvorenih zahtjeva, dok su saveznici obećavali da će učiniti više.

Promjenom pristupa — od konfrontacije ka laskanju — evropski zvaničnici vjeruju da napokon uspijevaju pridobiti Trumpa da promijeni mišljenje o NATO-u.

"Pristupamo razgovorima s Trumpovim svijetom i MAGA pokretom", rekao je jedan evropski diplomata, kojem je kao i drugima odobrena anonimnost kako bi slobodno govorio o odnosima s predsjednikom. "Nije to samo ulagivanje Amerikancima. Ne radimo sve ovo samo da bismo ih zadovoljili".

"Vibracije su bile dobre", dodao je diplomata. "Čak i s haosom koji izaziva, moramo mu priznati zasluge. To je Trumpov efekat".

Tokom otprilike 24 sata koliko je Trump boravio u Hagu, evropski lideri činili su sve da mu ugode. Na večeri su najviši diplomati hvalili predsjednika zbog posredovanja u prekidu vatre između Irana i Izraela. Holandski kralj Willem-Alexander ponudio je Trumpu da prespava u njegovoj palati — ponudu koju je ovaj prihvatio. A izbacivanjem dugih zajedničkih izjava i dodatnih tematskih sesija, organizatori NATO-a izbjegli su da se zaglave u potencijalnim svađama oko detalja.

Takvo ponašanje Trump je uzvratio na konferenciji za novinare kojom je zatvoren samit u srijedu, gdje je pohvalio Ruttea i saveznike koje je sreo.

U oštrom zaokretu u odnosu na ranije zajedljive komentare o Savezu, Trump je rekao da NATO "nije prevara", te da oni "zaista vole svoje zemlje".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i Trump također su se u srijedu sastali u, kako je jedan ukrajinski savjetnik rekao, jednosatnom sastanku koji je "prošao dobro". Malo ko je mogao predvidjeti takav ishod nakon što su Trump i potpredsjednik JD Vance u februaru napali ukrajinskog lidera u Ovalnom uredu.

Zelenski, koji je od početka ruske invazije prepoznatljiv po taktičkoj odjeći, čak je obukao crno odijelo nakon što ga je konzervativni medijski komentator ismijao u toj nesretnoj posjeti Bijeloj kući zbog "neprimjerene odjeće".

Španski izuzetak

Međutim, protivljenje Španije kolektivnom obećanju da će do 2035. godine na odbranu izdvajati 5% BDP-a razotkrilo je napetosti koje su organizatori pokušavali svim silama prikriti.

U obraćanju prije povratka u Washington, Trump je nazvao stav Španije "užasnim" i zaprijetio Madridu da će plaćati dvostruko veće carine. Ostaje nejasno kako bi Trump mogao ostvariti tu prijetnju s obzirom na to da je Španija članica 27-članog EU, koja pregovara kao jedinstveni blok.

Trenutno Sjedinjene Države i EU vode intenzivne pregovore s ciljem smanjenja ili ukidanja Trumpove prijetnje o 50-postotnoj carini na evropsku robu u zamjenu za to da EU snizi svoje carine i sprovede druge reforme kako bi otvorila tržište za više američkih proizvoda i usluga.

Frustracije zbog Trumpove trgovinske politike prema Evropi povremeno su isplivavale na površinu, a francuski predsjednik Emmanuel Macron je komentarisao paradoks u kojem SAD traži od saveznika da troše više na odbranu, dok im istovremeno otežava ekonomski položaj carinama. Slično tome, njemački kancelar Friedrich Merz izrazio je nezadovoljstvo trgovinskim pregovorima između Washingtona i Bruxellesa, rekavši da su "prekomplicirani".

Ali te note neslaganja bile su uglavnom potisnute iznenađujućom harmonijom ovog pojednostavljenog samita.

Šta je NATO žrtvovao

Da bi Trump zavolio NATO, saveznici su morali nešto žrtvovati. Završni dokument samita sveden je na svega pet paragrafa — naspram 38 iz prethodne godine. Ukrajina, koja je na samitu u Washingtonu 2024. dobila milijarde dolara pomoći i potvrdu da je njen put ka članstvu "nepovratan", ovog puta jedva da je spomenuta.

Ali lideri NATO-a su također obećali da će vojnu pomoć Ukrajini uključiti u svoje nacionalne odbrambene budžete, čime se istovremeno osigurava podrška Kijevu i podstiče evropski pomak ka cilju od 5% BDP-a za odbranu — brojci koju zahtijeva Trump.

Predsjednik izgleda nema ništa protiv takvog pristupa, što je navelo neke saveznike da upravo 5% smatraju ciljem, dok su tehnički detalji manje važni.

"Napredujemo. Zemlje su kreativne u pristupu ovom pitanju. Bez infrastrukture i ulaganja u industriju, vojske ne mogu ispuniti svoje zadatke", rekao je drugi evropski zvaničnik.

U privatnim razgovorima nisu svi bili zadovoljni, a ključni prioriteti ostali su netaknuti. Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin dosljedno odbacivao Trumpove pokušaje da ispregovara kraj rata u Ukrajini, mnogi evropski lideri su se nadali da će ga uvjeriti da je sada pravi trenutak za uvođenje dodatnih sankcija.

"Neukusno"

Drugi su se pitali da li pretjerano ulagivanje prikriva dublje podjele — uključujući neslaganja oko ozbiljnosti prijetnje iz Rusije, sposobnosti NATO članica da ispune obećanja o troškovima za odbranu, te pitanje Ukrajine koja sve više pada u drugi plan.

"Da li je ovo bio najgori NATO samit ikada?“ napisao je bivši litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis na društvenim mrežama nakon završetka samita. "Moglo je biti i mnogo gore. Na primjer, možda više ne bismo imali NATO. Ali još ga imamo. Dakle, tehnički gledano — jupi".

Landsbergis je također kritizirao Rutteovo ulagivanje Trumpu. "Ne mogu naći riječi da opišem način komunikacije koji je izabrao generalni sekretar", rekao je. "Mislim da govorim u ime velikog dijela Evropljana — to je neukusno".

Malo ko je bio spreman javno kritikovati Trumpa.

"Rekao bih da je ovaj samit pravi prikaz jedinstva", rekao je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský na marginama sastanka. "Nisam čuo nijednu riječ od bilo kojeg američkog zvaničnika koja bi me uznemirila. Čuo sam dosta izjava Marca Rubija i predsjednika Trumpa koje potvrđuju da vjeruju u NATO, što znači i u član 5."

Iako je Trump godinama napadao NATO savez i dovodio u pitanje američku predanost članu 5 o međusobnoj odbrani, gotovo 24 sata provedena u Hagu ostavila su na njega utisak.

"Došao sam ovdje jer je to nešto što sam trebao uraditi, ali odlazim odavde s drugačijim osjećajem", rekao je Trump. "Gledao sam kako lideri ovih zemalja ustaju i pokazuju ljubav i strast prema svojoj zemlji — bilo je to nevjerovatno. Nikad ništa slično nisam vidio".

"Oni žele zaštititi svoju zemlju i trebaju Sjedinjene Države", dodao je Trump. "Bez Sjedinjenih Država, to ne bi bilo isto".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad