Nakon dva mjeseca neselektivnih napada na brodove u Crvenom moru Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo odlučili su uzvratiti. Neposredan povod bio je masovan napad dronovima kamikazama i protubrodskim projektilima koji su Huti izveli 10. siječnja. Od 19. studenog, kad su napadi počeli, bio je to 26. napad.
Ubrzo nakon napada i iz Washingtona i iz Londona došle su izjave da su ovog puta Huti pretjerali te da neće proći nekažnjeno. Na američko-britanski odgovor nije se dugo čekalo. U noći s 11. na 12. siječnja američki ratni brodovi i britanski borbeni avioni napali su baze Huta u Jemenu. Po prvim izjavama američke vojske napad je bio masivan na više od 60 ciljeva na 16 pozicija. Očito se tako sveobuhvatnim napadom pokušalo već prvim udarom bitno smanjiti sposobnosti Huta da uzvrate.
Tomahawk je vrlo teško otkriti
Po prvim izvještajima, osnovno oružje napada bio je krstareći projektil Tomahawk. Za sada se zna da su iskorištene izvedenice koje se lansiraju s brodova i podmornica UGM-109E Tomahawk Land Attack Missile (TLAM Block IV). Tomahawk je razvijen još sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća kao strateški krstareći projektil naoružan nuklearnom bojevom glavom namijenjen lansiranju s aviona (primarno strateških bombardera). Ubrzo je razvijena i varijanta s klasičnom bojnom glavom. Ova potonja prvi je put iskorištena u borbi 1991. godine tijekom operacije Desert Storm. Od tada do jučer u borbama je iskorišteno više od 2000 Tomahawka, uključujući i u napadima na srpske položaje u Srbiji i Bosni i Hercegovini tijekom devedesetih.
Najbolja odlika Tomahawka, zbog čega je još uvijek u uporabi, je što ga je vrlo teško otkriti. Naročito s radarima smještenim na zemlji. To se postiže tako što leti na tek desetak metara od zemlje visokom dozvučnom brzinom (oko 900 km/h). Nekoliko različitih sustava navođenja, uključujući i satelitski GPS, omogućuje mu da leti u udolinama i između brda te zaobilazi položaje protuzračne obrane. Suvremena ratna zrakoplovstva opremljena letećim radarima mogu otkriti i oboriti Tomahawke, no Huti nemaju takve mogućnosti. Druga odlična odlika Tomahawka je jako veliki domet. S obzirom na to da je izvorno razvijan kao oružje za nuklearne udare na ciljeve u dubini SSSR-a, ima domet od 1600 kilometara, što znači mogućnost napada s vrlo sigurne udaljenosti. Velika bojeva glava mase veće od 450 kilograma sigurno uništava sve ciljeve osim one ukopane jako duboko pod zemlju.
Podmornica na nuklearni pogon
CNN tvrdi da su Tomahawk krstareći projektili lansirani s američke strateške podmornice USS Florida (SSBN-728). USS Florida je jedna od četiri podmornice klase Ohio koja je devedesetih prenamijenjena iz podmornice naoružane balističkim projektilima s nuklearnim bojnim glavama u podmornice za izvođenje napada krstarećim projektilima. Time je dobiveno iznimno snažno oružje za djelovanje u lokalnim ratovima.
Svaka od njih naoružana je s po 154 krstareća projektila UGM-109E Tomahawk Land Attack Missile (TLAM Block IV). Tako je dobivena najveća koncentracija krstarećih projektila na jednom plovilu. Dvadeset i dvije okomite lansirne cijevi prerađene su za smještaj višefunkcionalnih lansirnih kontejnera tipa MACs (Multiple All-Up Round Canisters). U svakom od njih nalazi se sedam projektila Tomahawk.
S obzirom na nuklearni pogon, doplov podmornica klase Ohio je praktički neograničen, no ljudska izdržljivost nije pa je autonomija 90 dana. Nuklearni pogon omogućava i vrlo visoke brzine krstarenja u zaronu (oko 25 čvorova), što podmornicama omogućava vrlo brzu prelokaciju u zonu borbenog djelovanja piše Index.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!