Kijevska gradska uprava je uvela moratorijum na javnu upotrebu ruskog jezika u kulturnoj produkciji obrazlažući to kao „neophodnost da se zaštiti ukrajinski informacioni prostor od hibridnih uticaja Ruske Federacije“, piše Deutshce Welle.

„Ruski je jezik agresorske zemlje i nema mu mjesta u srcu našeg glavnog grada“, izjavio je zamjenik predsjednika gradskog Odbora za obrazovanje, nauku, omladinu i sport, Vadim Vasilčuk. Prema njemu zabrana važi za knjige, muziku, pozorišne predstave, koncerte kao i ponude iz oblasti kulture i obrazovanja.

Nedjelotvorno sredstvo?

Inicijativu je pokrenuo građanski pokret „Odbijanje“ (відсіч) koji se od 2014. zalaže za zabranu svega ruskog u Ukrajini, kao i za bojkot ruske robe, filmova i muzike. „Zabrana proizvoda na ruskom jeziku je neophodno. To je dodatna poluga za aktiviste koji se bore za to da se bojkotuje sve rusko, kako bi se moglo reći: Isključite to, odstranite ruski iz javnog života“, kaže aktivistkinja te organizacije Katerina Čepura za DW.

Istovremeno se pokazuje da je ovaj moratorijum nedjelotvoran: „To je više moralni faktor, koji ohrabruje ljude, koji ne žele više da trpe rusku muziku na ulici ili u pozorištu“, veruje Čepura.

Istorija zabrane ruskih kulturnih proizvoda u Ukrajini počela je još u septembru 2019. Prva takva zabrana je izrečena u gradu i regionu Lavovu. Isto su potom učinili gradovi Ternopolj i Žitomir, kao i oblast Volinija.

Kršenje ustava?

Volodimir Javorski iz ukrajinskog Centra za građanske slobode smatra da ove odluke krše Ustav. „To su ilegalne odluke, koje nemaju pravne posljedice. Naime, lokalne vlasti nemaju parvo da regulišu ta pitanja i izriču zabrane, jer su diskriminišuće”. On je dodao da je pravosuđe već potvrdilo protivzakonitu prirodu tih odluka. Javorski kaže da neko ko prekrši ovaj moratorijum ne može biti izveden na sud. “Sve te odluke lokalnih vlasti su čisto politički korak. Samo parlament Ukrajine može da podigne takvu zabranu na zakonski nivo, samo tada je obavezujuća i kršenje može da proizvede pravne posljedice“.

Juna 2022. Vrhovna rada Ukrajine je zaista zabranila upotrebu pjesama ruskih umjetnika u javnom prostoru. Ali se nije radilo o potpunoj zabrani. To ne važi za ruske pjevače koji osuđuju ruski rat protiv Ukrajine. Nedavno je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potisao zakon o zabrani uvoza i širenja ruskih knjiga, koji je Vrhovna Rada donela prošle godine.

U Ukrajini se ponavljaju izgredi prilikom javnog izvođenja ruske muzike. Tako je postala poznata rasprava između sedamnaestogodišnjeg uličnog muzičara iz Odese i poslanice stranke „Golos” Natalije Pipe.

Na ulici u Lavovu muzičar je izvodio pjesme Viktora Coja, pionira rok-muzike iz sovjetskih vremena. Poslanica se pobunila, ali je mladi muzičar počeo da psuje i da insistira na pravu da izvodi muziku koja mu se sviđa. Ali je naposlijetku morao da snimi video u kojem se izvinio poslanici. Postao je poznat i slučaj iz sela Pogrebi kod Kijeva. Djevojka je izbačena iz kafića jer se žalila što puštaju muziku ruskog izvođača gruzijskog porijekla Grigorija Lepsa, koji podržava rat Rusije protiv Ukrajine.

„Ne biti slika i prilika agresora…”

Ukrajinska umjetnica i autorka Jevgenija Belorusec koja piše na ukrajinskom, ruskom i njemačkom smatra da će zabrana ruskog dovesti do sukoba u ukrajinskom društvu. Smatra da su zabrane diskriminatorske. „Kod svih tih zabrana radi se o mitu o ulozi žrtve ukrajinske kulture, koja ima pravo da diskriminiše ostale forme kulturnog izraza. Kultura na ukrajinskom jeziku zna vrlo dobro šta znači biti izložen diskriminaciji. Zato prevazilaženje te traume ne bi trebalo da vodi preko nanošenja sličnog bola drugima“. Ona poziva sve da ne budu „slika i prilika agresora i da ne projektuju agresivne namjere Rusije na unutrašnju kompleksnu i višeslojnu kulturnu situaciju Ukrajine“.

Belorusec upozorava da takve zabrane unose razdor u ukrajinsko društvo. „Sve je teže o tome govoriti u Ukrajini jer se takav diskurs žigoše kao neprijateljski“, kaže umjetnica. Prema njenom mišljenju, budućnost demokratske Ukrajine jeste upravo u tome da svako ima svoja prava i kompleksnu prošlost. „Izazov je u tome, da se dozvole drukčiji pogledi u društvu“, rekla je ona.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad