Kina zauzela ostrvo bez ispaljenog metka, a SAD se proširile za milion km²

Kineski program izgradnje ostrva

Greben Antilopa je pomorska karakteristika na Paracelskim ostrvima u zapadnoj grupi Polumjeseca. Paracele kontroliše Kina od 1974. godine, kada ih je zauzela od Južnog Vijetnama. Kina, Tajvan i Vijetnam polažu pravo na Greben Antilope. Izvještaji se razlikuju o tome da li je Greben Antilope stijena ili greben prema međunarodnom pravu.

U svakom slučaju, to nije ostrvo koje bi legalno generisalo teritorijalno more od 12 nautičkih milja i ekskluzivnu ekonomsku zonu (IEZ) od 200 nautičkih milja. Kina polaže pravo na Greben Antilope prema nezakonitom tumačenju Konvencije UN-a o pravu mora (UNCLOS), poznate kao Ustav okeana. Prema UNCLOS-u, pravni status objekta je zamrznut u stanju prije rekultivacije. Drugim riječima, kako piše Forbes, Kina ne može izgraditi ostrvo na Grebenu Antilope, a zatim tvrditi da, budući da je to sada ostrvo, ima suverena prava na sve ekonomske resurse u okolnoj IEZ-a.

Kina je prije tri godine počela raditi na Grebenu Antilope. U februaru 2023. godine, vlada provincije Hainan raspisala je tender za procjenu ekološkog kapaciteta Grebena Antilope. Satelitski snimci pokazali su da je jaružanje započelo u oktobru 2025. U januaru 2026. Newsweek je prvi put izvijestio o gradnji na grebenu, uključujući pristaništa za plovila tipa RO-RO. Do februara 2026. godine, 22 jaružara s usisavanjem i rezanjem radilo je na grebenu. Aktivnost je već stvorila nekoliko kvadratnih kilometara novog zemljišta, sa značajnom rekultivacijom vidljivom na više od 15 kvadratnih kilometara grebena. Satelitski snimci također prikazuju ravnu sjeverozapadnu ivicu koja bi lako mogla smjestiti pistu od 9.000 stopa (2.700 metara). Vidljivo je više od 50 struktura sa sivim krovom, uključujući heliodrom, postrojenje za beton i nasip.

Da li je prekršeno međunarodno pravo

Zapadni mediji tvrde da je Kina prekršili međunarodno pravo prilikom kreiranja grebena. Flota se okupila na estuariju rijeke Zhujiang između Makaa i Hong Konga, a zatim sistematski deaktivirala svoje transpondere za automatsku identifikaciju (AIS) prije nego što je nastavila prema jugu. Međunarodni zakon zahtijeva ove transpondere kako bi se održala pomorska sigurnost. Samo jedno plovilo za jaružanje poslalo je AIS prijenos tokom prva tri mjeseca izgradnje. Prema medijskim navodima, podružnice kompanije China Communications Construction Company, subjekta koji je sankcionisan od Sjedinjenih Američkih Država, izvode gradnju.

Slična aktivnost izgradnje ostrva od Kine proglašena je nezakonitom prema UNCLOS-u. Između 2013. i 2015. godine, Kina se bavila opsežnom melioracijom zemljišta na Spratly ostrvima, gradeći sedam vještačkih ostrva, uglavnom u područjima na koja polažu pravo Filipini i Vijetnam. Ove ispostave su poboljšale kineske obavještajne i nadzorne sposobnosti, unaprijedile njene zahtjeve za prisustvo i suverenitet, te povećale njene operativne prednosti. Kineski program izgradnje vještačkih ostrva također je prekršio suverena prava njenih susjeda u njihovim isključivim ekonomskim zonama.

Kinesko opravdanje

Godine 2016., u prekretničkoj arbitražnoj presudi između Filipina i Kine, arbitražni sud je utvrdio da jaružanje velikih razmjera, koje je uzrokovalo opsežno uništavanje koraljnih grebena, krši obaveze Kine prema UNCLOS-u, dio XII, o zaštiti i očuvanju morskog okoliša, uključujući dužnosti sprječavanja, smanjenja i kontrole zagađenja i štete po ekosistem.

Kinesko opravdanje za izgradnju na grebenu Antilopa odražava ono što je rečeno o Spratly ostrvima prije i poslije arbitraže. Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova je 2015. godine izjavilo da je cilj izgradnje umjetnih ostrva bio "optimizacija njihovih funkcija, poboljšanje životnih i radnih uslova osoblja stacioniranog tamo, bolja zaštita teritorijalnog suvereniteta i pomorskih prava i interesa". 2017. godine, glasnogovornik je rekao da je svrha izgradnje objekata poboljšanje životnih i radnih uvjeta osoblja stacioniranog tamo i bolja odbrana suvereniteta Kine. Sada, 2026. godine, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova je 23. marta izjavilo da su Paraceli kineska "inherentna teritorija, oko koje nema spora" i da je "neophodna izgradnja na našoj vlastitoj teritoriji usmjerena na poboljšanje životnih i radnih uslova na ostrvima i rast lokalne ekonomije".

Kina, kako ocjenjuje Forbes, preoblikuje svoju izgradnju kao rutinsku domaću upravu. Odvraća pitanja o suverenitetu fokusirajući se na civilnu upotrebu i uspostavljanje civilnog prisustva. Kina trenutno iznosi slične argumente o svojim nedavno izgrađenim strukturama u Žutom moru.

Zašto je kineska baza na grebenu Antilope važna

Kina je proglasila presudu iz 2016. "ništavnom" i "otpadnim papirom". Međutim, neko vrijeme je prestala graditi nova ostrva u Južnom kineskom moru - prestala je graditi na Spratlyjima nakon arbitraže, a nedavna izgradnja na grebenu Antilope je prva značajna izgradnja ostrva od 2017. - i velika eskalacija njene kampanje izgradnje ostrva. Kina pokazuje svijetu da može graditi ostrva mnogo brže nego prije, otkrivajući svoje sposobnosti za bilo kakvu buduću nepredviđenu situaciju. Rekultivisano zemljište grebena Antilope dovodi ga na put da postane najveće vještačko ostrvo u Južnom kineskom moru. Kina je neko vrijeme tvrdila da ne militarizuje Spratlyje, ali nije krila da je militarizovala greben Antilope. Veličina lagune grebena Antilope učinila bi ga dovoljno velikim za prisustvo velikih obalnih straža i pomorskih milicija koje bi tim flotama dale značajnu bazu na Paracelskim ostrvima.

Greben Antilope udaljen je oko 300 kilometara od podmorničke baze Južnomorske flote Narodnooslobodilačke vojske u luci Sanya. Gomilanje snaga na greben Antilope moglo bi ojačati sposobnost Kine da odvrati američke izviđačke operacije i cilja podmornice oko baze.

Kopnena masa SAD-a se širi za milion kvadratnih kilometara

SAD su najavile proširenje svoje teritorije za preko milion kvadratnih kilometara (kvadratnih milja). Ovo proširenje sastoji se od morskog dna (proširenog kontinentalnog pojasa) u Arktiku, Atlantiku, Beringovom moru, Pacifiku, Marijanskim ostrvima i Meksičkom zaljevu. To je masovno priobalno, pomorsko proširenje, a ne kopneno proširenje.

Ključni detalji proširenja

Dodano područje: Novi, službeno definirani Prošireni kontinentalni pojas (ECS) pokriva više od 1.000.000 kvadratnih kilometara, što je gotovo dvostruko više od površine Španije.

Lokacija: Proširenje je koncentrirano u sedam priobalnih regija, najznačajnije u Arktiku i Beringovom moru, kao i u Atlantiku, Pacifiku i Meksičkom zaljevu.

Razlog: Cilj proširenja je osiguranje pomorskih resursa i prava na sirovine, uključujući ključne minerale poput litijuma i kobalta na dnu okeana.

Proces: Američki geološki zavod i NOAA proveli su preko 20 godina prikupljajući podatke kako bi definirali granicu, koja se proteže izvan standardne ekonomske zone od 200 nautičkih milja.

Značaj: Iako SAD nisu ratificirale UNCLOS, ovaj potez omogućava SAD-u da definiše i upravlja svojim podmorskim resursima.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad