Kineska obalna straža tvrdi da je prvi put ušla u vode Arktičkog oceana kao dio zajedničke patrole s Rusijom – što je posljednji znak pojačane koordinacije između dvije zemlje u regiji u kojoj Peking već dugo želi proširiti svoj otisak.

Izjava je uslijedila dan nakon što je američka obalna straža rekla da je uočila četiri plovila ruske granične straže i kineske obalne straže u Beringovom moru – “najsjevernijoj” lokaciji u kojoj je, kako je saopšteno, ikada primijetila kineske brodove.

Zajednička patrola “efikasno je proširila opseg oceanske navigacije obalne straže” i testirala njihovu sposobnost “izvršavanja misija u nepoznatim vodama”, rekla je kineska obalna straža (CCG) u objavi na svom službenom računu na društvenim mrežama u srijedu.

CCG nije objavio tačnu lokaciju patrole. Transparent vidljiv na jednom od plovila na popratnim fotografijama glasio je “Kineska obalna straža posvećuje svoje srce Partiji; demonstrirajući lojalnost u Arktičkom oceanu”, misleći na kinesku vladajuću Komunističku partiju.

Ruska vlada nije službeno priznala patrolu, za koju je kineska državna televizija CCTV rekla da se dogodila “prije nekoliko dana”. Ruski državni medij TASS objavio je izvještaj o patroli pozivajući se na saopštenje CCG.

Američka obalna straža (USCG) u ponedjeljak je saopštila da je uočila četiri broda ruske granične straže i kineske obalne straže kako “tranzitiraju u formaciji u smjeru sjeveroistoka” u Beringovom moru, nekih pet milja unutar ekskluzivne ekonomske zone Rusije u subotu.

Beringovo more proteže se između Rusije i Aljaske i dio je sjevernog Tihog oceana. Povezuje se s Arktičkim oceanom kroz Beringov prolaz, uski prolaz koji razdvaja Aziju i Sjevernu Ameriku.

“Ova nedavna aktivnost pokazuje povećani interes naših strateških konkurenata za Arktik”, rekla je kontraadm. Megan Dean, komandantica 17. okruga obalne straže, u izjavi USCG-a.

SAD je izrazio zabrinutost zbog rastuće uloge Kine i koordinacije s Rusijom u strateški i ekološki osjetljivoj arktičkoj regiji, dok dvije zemlje šire svoje sigurnosne i ekonomske veze.

Američke i kanadske snage u julu su po prvi put presrele ruske i kineske bombardere koji su zajedno letjeli u blizini Aljaske, dok su njihove dvije mornarice zajedno djelovale u međunarodnim vodama u blizini obale Aljaske 2022. i 2023., prema američkoj vojsci.

Prošle su se godine CCG i ruska Federalna sigurnosna služba, koja upravlja obalnom stražom, složili da ojačaju svoju “suradnju u provedbi pomorskog zakona”, a Kina je pozvana posmatrati ruske sigurnosne vježbe “Arctic Patrol-2023”.

Analitičari kažu da je nova patrola dio šireg obrasca suradnje – i osmišljena kako bi poslala poruku Washingtonu, čije su pomorske aktivnosti u Južnom i Istočnom kineskom moru već dugo iritirale Peking.

“Značaj (kineske) obalne straže koja djeluje sjevernije nego što je ikada činila implicira (Kina) da proširuje svoju obalnu stražu na područja koja SAD tradicionalno smatra svojom domenom”, rekao je Carl Schuster, bivši kapetan američke mornarice i bivši direktor operacija u Zajedničkom obavještajnom centru američkog Pacifičkog zapovjedništva.

“Kina posebno signalizira da američka obalna straža nije jedina koja (može) djelovati unutar i blizu ekonomskih isključenih zona drugih zemalja iz svojih vlastitih voda”, rekao je.

Arktičke ambicije

Peking godinama nastoji povećati svoj otisak na Arktiku, proglašavajući se “državom blizu Arktika” i pojačavajući svoje istraživačke kapacitete u regiji, gdje je također uvelike uloženo u ruske energetske projekte.

Rusija, kao jedna od osam arktičkih država, tradicionalno je bila oprezna da bude previše gostoljubiva prema Kini u regiji ključnoj za njezinu vlastitu sigurnost i vojnu moć.

Ali stručnjaci kažu da sve veće oslanjanje Moskve na Kinu – njenog najvažnijeg diplomatskog i ekonomskog partnera – nakon rata protiv Ukrajine možda mijenja tu računicu.

U svom prvom ažuriranju strategije za Arktik u pet godina, Ministarstvo odbrane SAD-a u julu je upozorilo da “rastuća suradnja” između Rusije i Kine u regiji ima “potencijal promijeniti stabilnost Arktika i sliku prijetnje”.

Nedavne zajedničke aktivnosti, uključujući julsku patrolu u blizini Aljaske, postavljaju pitanja je li ruski fokus na kontrolu pristupa ruskom Arktiku “sve više zasjenjen ekonomskim i političkim razlozima”, rekla je Sophie Arts, suradnica njemačkog Marshallovog fonda iz SAD-a.

“Međutim, kada je riječ o rastućoj ruskoj spremnosti da udovolji kineskim interesima, moramo uzeti u obzir lokaciju na kojoj se te aktivnosti odvijaju”, dodala je, ukazujući na to kako strateški periferna lokacija patrole sugerira da “ruska zabrinutost oko kontrole nad pristupom i održavanje njegovog bastiona (obrane) ostaju prioritet.”

Andreas Østhagen, viši istraživač na Institutu Fridtjof Nansen u Norveškoj, izrazio je skepticizam da su kineski brodovi djelovali u samom Arktičkom oceanu.

Rekao je da operacije sjeverno od Beringovog tjesnaca obično zahtijevaju sposobnost razbijanja leda i napomenuo da američka obalna straža nije prijavila da su brodovi ušli u Beringov tjesnac, gdje počinje Arktički ocean. CNN je zatražio komentar od USCG-a.

“Još uvijek je povezan sa širim područjem Arktika, čak i ako ovo nije Arktički ocean. Djelovanje uz obalu Aljaske ili općenito u Beringovom moru dio je tekućeg trenda u kojem Kina potvrđuje svoju sposobnost da bude prisutna na Arktiku ili u blizini Arktika”, rekao je.

Ekonomski interesi

Kineska obalna straža dio je narodne oružane policije zemlje, koja je pod zapovjedništvom Centralne vojne komisije – i često je bila na prvoj liniji kineskih nastojanja da potvrdi svoje teritorijalne zahtjeve u spornim vodama u Južnom kineskom moru.

Filipini su, na primjer, opetovano optuživali CCG za gađanje njihovih ribarskih i drugih brodova vodenim topovima i drugim taktikama, uključujući ono što su opisali kao “brutalni napad” oštrim oružjem na filipinske snage u junu.

Osim projiciranja snage, Peking ima praktični interes u proširenju suradnje s Rusijom i prisutnosti u vodama dalekog sjevera, gdje bi njegova obalna straža u budućnosti mogla štititi njegove ekonomske interese, kažu stručnjaci.

U politici za Arktik za 2018. Peking je opisao svoju viziju “Polarnog puta svile”, povezujući Aziju s Europom razvojem pomorskih ruta poput Sjevernog morskog puta preko Arktika do Kine. Očekuje se da će ta ruta, sada uglavnom plovna samo ljeti i u jesen, postati komercijalno isplativija za globalni brodarski promet kako klimatske promjene budu otapale morski led.

Tranzit Sjevernim morskim putem tokom ljetno-jesenske navigacijske sezone spreman je doseći rekordne razine tranzitnog tereta do kraja sezone, prema podacima Centra za logistiku visokog sjevera povezanog s norveškim sveučilištem Nord. Od 30. septembra, oko 95% volumena tereta duž te rute otišlo je iz Rusije u Kinu, navodi se u nedavnom izvještaju.

Suradnja obalne straže “odnosi se na kineske interese u pomorskom prijevozu duž dijelova Sjevernog morskog puta”, prema Østhagenu. “Činjenica da su započeli ove vrste operacija još je jedan korak u tekućoj praktičnoj suradnji između dviju država u arktičkom ili blizu arktičkom kontekstu”.

A kad se uzme uz druge nedavne zajedničke operacije, “ovo se sve odnosi na širenje kineskog otiska u ovom dijelu Arktika i sposobnosti Kine da djeluje ovako daleko na sjeveru”, rekao je.