Kina je pokrenula dvodnevne vojne vježbe oko Tajvana kako bi ih, kako su rekli, "kaznili" za "separatističke poteze". Sve se događa sami nekoliko dana nakon što je na otoku prisegnuo novi demokratski izabrani čelnik, javlja CNN.

Vježbe, koje su počele rano u četvrtak i koje će okružiti Tajvan, predstavljaju prvi pravi test za Lai Ching-tea u rješavanju odnosa s Kinom, prenosi Jutarnji. 

Zapovjedništvo Kineske narodnooslobodilačke vojske (PLA) na istočnom ratištu priopćilo je da je pokrenulo zajedničke vojne vježbe koje uključuju vojsku, mornaricu, zrakoplovstvo i raketne snage u područjima oko Tajvana u 7.45 ujutro.

Vježbe se izvode u Tajvanskom tjesnacu koji odvaja otok od kontinentalne Kine – kao i sjeverno, južno i istočno od Tajvana. Vježbe su pokrenute i u područjima oko tajvanskih otoka Kinmen, Matsu, Wuqiu i Dongyin, koji se nalaze tik uz jugoistočnu obalu Kine, stoji u priopćenju zapovjedništva.

Pukovnik Li Xi, glasnogovornik zapovjedništva, nazvao je vježbe “snažnom kaznom za separatističke činove snaga za neovisnost Tajvana i ozbiljnim upozorenjem protiv uplitanja i provokacija vanjskih sila”.

U priopćenju od četvrtka, tajvansko ministarstvo obrane reklo je da je poslalo pomorske, zračne i kopnene snage kao odgovor na kineske vježbe. Izrazili su žaljenje zbog “takvih iracionalnih provokacija i postupaka koji podrivaju regionalni mir i stabilnost”.

Kineski ured za pitanje Tajvana ranije ovog tjedna je priopćio kako je novi predsjednik te otočne države Lai Ching-te poslao „opasne” signale koji potkopavaju mir i stabilnost regije.

Lai je u obraćanju publici ispred predsjedničkog ureda u središnjem Taipeiju pozvao na razgovore s Kinom koja demokratski otok smatra svojim teritorijem te nije odbacila da će se koristiti silom da ga vrati pod svoju kontrolu.

„Također želim pozvati Kinu da prestane politički i vojno zastrašivati Tajvan te da s njim preuzme globalnu odgovornost za održavanje mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu i u regiji kako bi se osigurao svijet bez straha od izbijanja rata”, kazao je.

„Želim i ovo poručiti svijetu: Tajvan ne radi ustupke po pitanju demokracije i slobode. Mir je jedina opcija, a blagostanje je naš cilj za dugotrajni mir i stabilnost”.

Kineski ured za pitanje Tajvana za Laijeve riječi tvrdi da su „u potpunosti otkrile njegovu pravu prirodu zagovaratelja neovisnosti Tajvana”, dodajući da je situacija u kanalu koji razdvaja Kinu i Tajvan „komplicirana i sumorna”.

„Neovisnost Tajvana nije spojiva s mirom u Tajvanskom tjesnacu”, stoji u priopćenju.

„Koliko god se situacija na otoku mijenjala, tkogod bio na vlasti, to neće promijeniti činjenicu da obje strane pripadaju istoj Kini”, zaključuje se.