Kineski trgovinski suficit u 2025. dostigao rekordnih 1,2 biliona dolara uprkos tarifama SAD-a

Ukupni suficit, koji predstavlja razliku između vrijednosti izvoza i uvoza, iznosio je rekordnih 1,2 biliona dolara, što je rast od 20 posto u odnosu na 2024. Kineske kompanije dodatno su ubrzale zaokret sa američkih potrošača ka tržištima u jugoistočnoj Aziji, Africi i Latinskoj Americi.

Podaci pokazuju da je trgovina Kine sa SADomSjedinjenim Drzavama, koje su historijski bile najveće pojedinačno izvozno tržište za Peking, pala za 16,9 posto u prvih 11 mjeseci godine. Iako će se otpornost Pekinga na trgovinski rat koji vodi američki predsjednik Donald Trump unutar Kine tumačiti kao uspjeh, na globalnom nivou ovakav suficit povećava strahovanja od jačanja trgovinskih tenzija, jer mnoge zemlje strahuju da bi mogle biti preplavljene jeftinijim kineskim uvozom.

Kineski zvaničnici snažan izvoz predstavljaju kao dokaz izdržljivosti ekonomije, iako su isporuke u SAD naglo pale tokom prošlogodišnje razmjene carinskih mjera između dvije najveće svjetske ekonomije. Zamjenik direktora carinske administracije Wang Jun izjavio je na konferenciji za medije da je Kina “nastavila napredovati” uprkos “složenom i izazovnom vanjskom okruženju”.

Izvoz visokotehnoloških proizvoda, u koje spadaju napredne alatne mašine i industrijski roboti, porastao je 13 posto na godišnjem nivou. Istovremeno, izvoz električnih vozila, litijumskih baterija i fotonaponskih proizvoda, uključujući solarne panele, porastao je za 27 posto.

Umjesto pada izvoza usljed uzajamnog podizanja carina između SAD i Kine, kineski proizvodi su dodatno prodrli na druga svjetska tržišta, oslanjajući se na strategije razvijene još tokom Trumpovog prvog trgovinskog sukoba sa Pekingom. Međutim, takav trend izazvao je i nesuglasice sa trgovinskim partnerima, koji ukazuju na, kako navode, nepoštene trgovinske prakse i štetu po domaće industrije.

Tokom nedavne posjete Pekingu, francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je rastući trgovinski disbalans njegove zemlje sa Kinom kao neodrživ, pridruživši se europskim zvaničnicima koji pozivaju Peking da poveća domaću potrošnju i smanji izvoz.

Snažan izvoz tokom prošle godine dao je Pekingu samopouzdanje da ravnopravno pregovara sa SAD tokom višemjesečnih trgovinskih razgovora, koji su kulminirali u oktobru sastankom Trumpa i kineskog lidera Xi Jinpinga. Tom prilikom dogovoreno je primirje kojim su nove carine na kinesku robu svedene na 20 posto, nakon što su ranije tokom godine kratkotrajno dostizale i do 145 posto.

Primirje je i dalje na snazi, iako je Trump u ponedjeljak najavio da će zemlje koje posluju s Iranom biti suočene s novom carinom od 25 posto, što bi moglo dodatno pogoditi Kinu kao jednog od ključnih ekonomskih partnera Teherana.

Izvoznici se pripremaju za nastavak mogućih tenzija, s obzirom na to da je smanjenje zavisnosti od Kine i povratak proizvodnje u SAD jedan od ključnih ciljeva Trumpove administracije. Analitičari istovremeno dovode u pitanje da li Kina može zadržati trenutni nivo izvoza na ostala tržišta, posebno dok sve više zemalja uvodi mjere zaštite domaćih tržišta od, kako se često naziva, kineske “industrijske prekomjerne proizvodnje”.

Oslanjanje Kine na izvoz kao glavni pokretač rasta povezano je i sa unutrašnjim izazovima, prije svega dugotrajnom krizom u sektoru nekretnina. Vlasti se i dalje suočavaju s poteškoćama u jačanju domaće potrošnje i uspostavljanju modela u kojem snažna proizvodnja ima stabilnu potražnju i na domaćem i na inostranim tržištima, navodi CNN.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad