Klimatske promjene utrostručile broj smrtnih slučajeva od vrućine u Europi

Ekstremne temperature zahvatile su velike dijelove kontinenta krajem juna i početkom jula, izlažući milione Europljana opasnim nivoima vrućine.

Promatrajući 12 europskih gradova, istraživači su otkrili da bi u 11 od njih toplinski valovi tipa koji su dosegli vrhunac prošle sedmice bili znatno manjeg intenziteta - između 2 i 4 stepena Celzija hladniji - u svijetu bez globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.

Naučnici su rekli da je ova promjena temperature uzrokovana klimom dovela do porasta broja smrtnih slučajeva u tim gradovima. Od 2300 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s visokim temperaturama, oko 1500 njih može se pripisati globalnom zatopljenju, procijenili su.

"Klimatske promjene apsolutno mijenjaju pravila igre kada su u pitanju ekstremne vrućine", rekla je Friederike Otto, klimatologica s Imperial Collegea u Londonu, koja je suvodila istraživanje.

Građevinski radnik u Italiji i čistač ulica u Španiji bili su među onima za koje se smatra da su umrli od toplinskog udara prošle sedmice. No većina smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, posebno među starijim osobama, ostaje neprijavljena. Naučnici su rekli da se velika većina smrtnih slučajeva koje su analizirali dogodila među Europljanima u dobi od 65 ili više godina.

"Tihi ubica"

Zbog toga se vrućina često naziva "tihim ubicom", iako nije ništa manje smrtonosna od drugih katastrofa povezanih s klimom. Naučnici su primijetili da je prošlosedmični toplinski val ubio više ljudi nego razorne poplave posljednjih godina, koje su rezultirale s nekoliko stotina smrtnih slučajeva.

"Naša studija samo je kratki pregled stvarnog broja smrtnih slučajeva povezanih s temperaturama uzrokovanim klimatskim promjenama diljem Europe, koji je možda dosegao desetine hiljada", rekao je Garyfallos Konstantinoudis, također klimatski stručnjak na Imperial Collegeu u Londonu.

Globalno zatopljenje, potaknuto izgaranjem fosilnih goriva poput ugljena, nafte i prirodnog plina, povećava ozbiljnost i učestalost toplinskih valova u Europi i diljem svijeta. Starenje stanovništva također čini Europu osjetljivijom na zdravstvene učinke ekstremnih temperatura.

Europska agencija za okoliš upozorila je da se očekuje da će se broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom udeseterostručiti ako se planet zagrije za 1,5 °C, a trideseterostruko ako se zagrije za 3 °C. Planet je već 1,3 °C topliji nego u predindustrijskom dobu i na putu je da se u ovom stoljeću zagrije za 2,7 °C.

Posljedice ekstremne vrućine

Brzu analizu objavljenu u srijedu - koja koristi metode koje se smatraju naučno pouzdanima, ali nisu podvrgnute stručnoj recenziji - vodili su istraživači s Imperial Collegea u Londonu i Londonske škole higijene i tropske medicine.

Naučnici su proučavali smrtne slučajeve u Milanu (gdje su procijenili da je 317 smrtnih slučajeva uzrokovano klimatskim promjenama), Barceloni (286), Parizu (235), Londonu (171), Rimu (164), Madridu (108), Ateni (96), Budimpešti (47), Zagrebu (31), Frankfurtu (21), Lisabonu (također 21) i sardinijskom gradu Sassari (šest) između 23. lipnja i 2. srpnja.

"Ovi brojevi predstavljaju stvarne ljude koji su izgubili živote posljednjih dana zbog ekstremne vrućine. Dvije trećine njih ne bi umrlo da nije bilo klimatskih promjena", rekao je Otto.

Prošlosedmična vrućina također je povećala rizik od šumskih požara diljem Europe, a požari još uvijek bjesne u mnogim dijelovima kontinenta. Analiza ne uključuje smrtne slučajeve povezane s vatrom ili dimom. U Španiji su prošle sedmice dva poljoprivrednika poginula pokušavajući pobjeći od nadolazećih plamenova.

Španska vlada zasebno prati prekomjerne smrtne slučajeve povezane s vrućinom i otkrila je da je između 21. juna i 2. jula više od 450 ljudi umrlo zbog ekstremnih temperatura - 73 posto više nego u istom razdoblju 2022. godine, kada je zabilježen rekordan broj smrtnih slučajeva.

Najtopliji juni u zapadnoj Europi

U međuvremenu, služba EU za praćenje klime Copernicus izjavila je u srijedu ujutro da je prošli mjesec bio treći najtopliji juni u historiji mjerenja u svijetu.

Za Europu je to bio peti najtopliji juni, iako je zapadni dio kontinenta zabilježio najtopliji juni u historiji mjerenja, rekli su naučnici - neposredno iznad rekorda iz 2003., nakon čega je uslijedilo ljeto obilježeno smrtonosnom vrućinom.

Temperature u Europi dodatno su pojačane onim što Copernicus naziva "vanrednim" toplinskim valom u Sredozemnom moru. Temperature površine vode dosegle su najvišu razinu u povijesti mjerenja, ne samo za juni već za bilo koji mjesec.

"U junu 2025. godine iznimni toplinski val pogodio je velike dijelove zapadne Europe, pri čemu je veći dio regije doživio vrlo snažan toplinski stres. Ovaj toplinski val bio je intenzivniji zbog rekordnih temperatura površine mora u zapadnom Sredozemlju", rekla je Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze.

"U svijetu koji se zagrijava, toplinski valovi vjerojatno će postati češći, intenzivniji i utjecati na više ljudi diljem Europe", dodala je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad