Ključna pitanja pred sastanak Putina i Trumpa

Teritorija

Rusija trenutno zauzima oko petinu ukrajinske teritorije nakon više od tri godine rata, ali i dalje traži dodatne teritorijalne ustupke. Prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Moskva sada traži preostali dio Donjeck oblasti, površine oko 9.000 kvadratnih kilometara, u zamjenu za prekid vatre, što Kijev kategorično odbacuje. Ukrajinska javnost također ne bi prihvatila predaju dodatne teritorije agresoru.

Kijev je spreman prihvatiti prekid vatre na trenutnim linijama fronta, uz kasnije pregovore o statusu okupiranih područja. Rusija traži formalno priznanje dijela osvojenog teritorija, posebno Krima, dok bi Ukrajina eventualno pristala samo na de facto okupaciju, odlažući konačnu odluku za budućnost.

Sigurnosne garancije

Moskva insistira na neutralnom statusu Ukrajine, što bi u praksi značilo slabu državu bez zapadnih saveza. Raniji prijedlozi uključivali su smanjenje ukrajinske vojske na 50.000 vojnika i promjenu vlasti u Kijevu.

Ukrajina želi pristupanje NATO-u, što SAD odbija, pa traži bilateralne ili multilateralne sigurnosne garancije od zapadnih partnera. Francuska i Velika Britanija ponudile su europske “sigurnosne snage” nakon stabilnog primirja, dok se Rusija tome protivi. Predsjednik Francuske Emmanuel Macron izjavio je da je Trump voljan uključiti SAD u sigurnosne garancije, ali detalji ostaju nejasni.

Sankcije i trgovina

Kremlj zahtijeva ukidanje ekonomskih sankcija, ali Trump može odlučivati samo o američkim mjerama, dok bi Velika Britanija i EU vjerovatno bile protiv bez cjelovitog mirovnog sporazuma. Putinov savjetnik Jurij Ušakov najavio je da će lideri razgovarati i o ekonomskoj saradnji, ali bez napretka na drugim temama, jednostrano ukidanje sankcija je malo vjerovatno.

Ratni zločini, reparacije i obnova

Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je nalog za hapšenje Putina zbog prisilnog premještanja oko 20.000 ukrajinskih djece u Rusiju. Zelenski insistira na njihovom povratku kao prvom koraku u pregovorima.

Svjetska banka procjenjuje da troškovi obnove Ukrajine iznose oko 506 milijardi eura. Iako je Vijeće Europe uspostavilo registar za reparacijske zahtjeve, Rusija odbija učestvovati u finansiranju obnove. Postoji mogućnost zapljene oko 280 milijardi dolara ruske imovine u inostranstvu, ali međunarodni konsenzus oko ovog pitanja je teško postići.

Ostala pitanja

Kijev traži oslobađanje svih ratnih zarobljenika zajedno s početnim prekidom vatre. Rusija drži više od 8.000 ukrajinskih vojnika, dok Ukrajina ima manji broj ruskih zarobljenika, što otežava razmjenu jedan za jednog.

Također, pod ruskom kontrolom ostaje nuklearna elektrana Zaporižja, najveća u Europi. Iako je ugašena, Moskva je želi ponovo pokrenuti i priključiti na svoju mrežu, što Ukrajina neće priznati, ali možda neće moći spriječiti, navodi Guardian.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad