Ko su "izbjeglice" koje je prihvatila Trumpova administracija

Ranije ove godine, Trumpova administracija ponudila je preseljenje Afrikanera – potomaka evropskih kolonijalnih doseljenika u Južnoj Africi – navodeći da se suočavaju s uznemiravanjem i nasiljem u svojoj zemlji. Istovremeno, zamrznuta je pomoć toj afričkoj zemlji.

Kada je grupa stigla na Međunarodni aerodrom Dulles, blizu Washingtona, zamjenik državnog sekretara SAD-a Christopher Landau rekao im je: "Želim da znate da ste zaista dobrodošli ovdje i da poštujemo ono što ste morali proći proteklih godina. Poštujemo dugu tradiciju vašeg naroda i ono što ste postigli tokom godina".

Kako Washington opravdava poseban tretman za Afrikanere?

Na konferenciji za medije u ponedjeljak, Trump je ponovio tvrdnje da su bijelci sistematski izloženi nasilju od kraja aparthejda, odnosno bijele manjinske vladavine, u Južnoj Africi.

Zajednica Afrikanera su potomci uglavnom nizozemskih doseljenika koji su 1948. godine uspostavili aparthejd. Tokom aparthejda, bijelci su mogli otimati zemlju i resurse od crnog stanovništva, koje je bilo svedeno na "bantustane" ili prenapučena siromašna naselja.

Iako je aparthejd formalno ukinut 1994. godine – kada je Afrički nacionalni kongres pobijedio na prvim demokratskim izborima otvorenim za sve rase – većina komentatora se slaže da rasizam i dalje postoji, a crno stanovništvo i dalje u nesrazmjernoj mjeri nema pristup zemlji, resursima i prilikama.

U januaru je predsjednik Cyril Ramaphosa predstavio novi zakon s ciljem rješavanja nejednakosti u vlasništvu nad zemljom – prema kojem je tri četvrtine privatne zemlje i dalje u rukama bijele manjine – olakšavajući državi eksproprijaciju zemljišta.

Ramaphosa insistira da zakon ne znači zaplijenu zemlje, već stvara okvir za pravednu redistribuciju dopuštajući vlastima da samo u izuzetnim slučajevima, poput napuštenih područja, oduzmu zemlju bez nadoknade.

Nedugo nakon što je zakon predstavljen, Trump je na Truth Socialu napisao: "Južna Afrika oduzima zemlju i veoma loše postupa s određenim klasama ljudi… Sjedinjene Države to neće tolerirati, djelovat ćemo".

Washington je naveo da je odlučio dodijeliti status izbjeglica Afrikanerima nakon usvajanja tog zakona.

Trump je također u sukobu s južnoafričkom vladom zbog njene istaknute uloge u postupku pred Međunarodnim sudom pravde u kojem se Izrael optužuje za genocid u Gazi.

Postoji li rizik od ‘genocida’ nad bijelim Južnoafrikancima?

"To je genocid koji se događa", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući – tvrdnja koja je naišla na osude južnoafričkih zvaničnika i međunarodnih medija.

Trumpove tvrdnje odražavaju stavove bijelih nacionalista koji smatraju da su zakoni Južne Afrike, osmišljeni da isprave nepravde aparthejda, sada zapravo diskriminatorni prema zajednici Afrikanera.

Desničarske organizacije poput AfriForuma promoviraju narativ da su Afrikaneri pod egzistencijalnom prijetnjom.

Elon Musk, južnoafrički tehnološki milijarder i blizak Trumpov saveznik, percipira se kao podržavalac Afrikanerske stvari. Više puta je na mreži X izražavao ogorčenost zbog onoga što opisuje kao nepošten tretman bijelih Južnoafrikanaca – čak je išao toliko daleko da je tvrdio da se događa "bijeli genocid".

Ipak, bijelci u Južnoj Africi i dalje posjeduju većinu privatne zemlje i imaju u prosjeku 20 puta veće bogatstvo od crnih građana. U korporativnom sektoru, bijelci zauzimaju 62 posto vodećih upravljačkih pozicija, dok crni menadžeri imaju tek 17 posto tih uloga.

Čak i statistike koje pružaju AfriForum i Transvaalska poljoprivredna unija – organizacije koje simpatiziraju bijele farmere – pokazuju da je broj ubijenih farmera, svih rasa, godišnje oko 60. Južnoafrička Republika u cjelini godišnje bilježi oko 19.000 ubistava.

Neki mlađi Afrikaneri koriste društvene mreže da bi ismijali ponudu za azil, objavljujući parodije koje naglašavaju privilegije koje bijelci i dalje uživaju u današnjoj Južnoj Africi.

Kako je reagirala Južnoafrička Republika?

U martu je vlada Južne Afrike Trumpove tvrdnje da su Afrikaneri progonjeni nazvala "potpuno lažnim", ističući da su oni i dalje među najbogatijim i "ekonomski najprivilegiranijim" grupama.

U ponedjeljak je predsjednik Ramaphosa na Africa CEO Forumu u Abidjanu, Obala Slonovače, rekao: "Smatramo da je američka vlada pogrešno protumačila situaciju, ali ćemo nastaviti razgovarati s njima".

Ramaphosa je kazao da je razgovarao s Trumpom o tom pitanju.

Južnoafrički predsjednik je dodao da krajnja desnica koja traži status izbjeglica predstavlja "rubnu grupaciju" i da su "protiv transformacije i promjena [te] bi najradije da se Južna Afrika vrati politici nalik aparthejdu".

Ramaphosa je također otkrio da će se uskoro sastati s Trumpom u vezi s ovim pitanjem.

Kakvi su odnosi SAD-a i Južne Afrike?

Odnosi između Trumpove administracije i južnoafričke vlade su napeti. SAD su u martu protjerale ambasadora Južne Afrike zbog kritika upućenih Trumpu.

Trumpova administracija se također sukobljava s Pretorijom zbog njene vodeće uloge u procesu protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde, gdje se Izrael optužuje za genocid u Gazi.

Još jedna značajna tačka sukoba bila je iznenadna obustava američkog finansiranja pomoći u januaru i gašenje USAID-ovih operacija u Južnoj Africi. Ovo je naročito pogodilo PEPFAR – predsjednikov hitni plan za pomoć u borbi protiv AIDS-a.

Samo 2023. godine Južna Afrika je iz PEPFAR fondova primila oko 460 miliona dolara, što je činilo skoro 18 posto ukupnog nacionalnog budžeta za HIV/AIDS. Zamrzavanje tih sredstava ugrožava borbu protiv jedne od najtežih epidemija HIV-a u svijetu.

Ni trgovinska diplomatija nije ostala netaknuta. Uz predloženu carinu od 30 posto, Južna Afrika je među najteže pogođenim zemljama Trumpovim tarifama od 2. aprila – koje su nesrazmjerno pogodile afričke države. Samo je pet drugih zemalja bilo suočeno s višim carinskim stopama.

Iako je prije implementacije tarifa odobren rok od 90 dana, prijetnja viših trgovinskih nameta – posebno na izvoz automobila – izazvala je veliku zabrinutost u Pretoriji.

Da li je ovo u skladu s američkim zakonima i politikom o izbjeglicama?

Dolazak desetina Afrikanera u SAD događa se u trenutku kada Trumpova administracija blokira gotovo sve druge prijeme izbjeglica i koristi retoriku o "invaziji" migranata iz siromašnijih zemalja.

Iz Washingtona, dopisnica Al Jazeere Patty Culhane izjavila je da je Trumpova administracija "stavila kao prioritet da ovi ljudi [bijeli Južnoafrikanci] dođu u Sjedinjene Države".

U međuvremenu, ljudi koji bježe od raširenog nasilja i progona u zemljama poput Haitija i Afganistana suočavaju se s zatvorenim vratima.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad