Migrantska kriza u Ceuti uzdrmala Brisel: Koliko je španska enklava važna za EU?

Prema riječima predsjednika regionalne vlade, u Ceutu je tokom nekoliko dana stiglo oko 60.000 migranata, dok španska centralna vlada procjenjuje da ih je bilo nešto manje od 50.000. Među njima bio je veliki broj žena i djece.

Ceuta, španska enklava na sjeveru Afrike, prostire se na svega 18,5 kvadratnih kilometara i ima manje od 85.000 stanovnika. Tokom vrhunca krize hiljade migranata noćile su na gradskim ulicama.

Iako su izgledi za ostanak ili nastavak puta prema Evropi bili vrlo mali, stotine ljudi i dalje su pokušavale doći do Ceute i Melille. Na granici s Melillom izbili su sukobi između migranata i policije, pri čemu je bacano kamenje i korišten suzavac, piše DW.

Španska vojska u međuvremenu je blokirala prilaz obali iz smjera mora, kojim su brojni migranti prethodnih dana doplivali do Ceute. Prema posljednjim informacijama, broj poginulih popeo se na 67, dok spasilačke službe nastavljaju potragu za nestalima na moru.

EU: Niko nije stigao na evropsko kopno

Evropski komesar za migracije Magnus Brunner izjavio je nakon razgovora sa španskim ministrom vanjskih poslova Joséom Manuelom Albaresom kako nijedan migrant nije uspio doći do evropskog kopna.

Iako je Ceuta dio Španije i teritorije Evropske unije, za ovu enklavu vrijede posebna pravila unutar schengenskog sistema.

Putnici koji iz Ceute žele nastaviti prema ostatku Španije ili drugim državama Schengena prolaze dodatne granične kontrole, zbog čega migranti ne mogu jednostavno nastaviti put prema ostatku Evrope.

Nova migrantska kriza uzdrmala Brisel

Prizori iz Ceute mnoge su podsjetili na migrantsku krizu iz 2015. godine i ponovo otvorili raspravu o evropskoj migracijskoj politici.

Posebno je osjetljivo što se sve događa svega nekoliko sedmica nakon početka primjene novog Zajedničkog evropskog sistema azila (GEAS).

Pojedine članice već reaguju. Italija je privremeno suspendovala primjenu Schengenskog sporazuma prema Španiji, dok Njemačka planira produžiti postojeće granične kontrole. Francuska također najavljuje njihovo dodatno pojačavanje na granici sa Španijom.

Šta može učiniti Španija?

Prema pravilima Evropske unije, Španija mora spriječiti daljnje kretanje tražilaca azila prema drugim državama članicama. Budući da se Maroko smatra sigurnom zemljom, moguće je provoditi ubrzane granične postupke koji omogućavaju brže vraćanje osoba koje ne ispunjavaju uslove za međunarodnu zaštitu.

Novi evropski sistem azila predviđa i krizni mehanizam za slučajeve masovnog priliva migranata.

Madrid stoga može službeno zatražiti pomoć Evropske unije, uključujući raspodjelu dijela tražilaca azila među državama članicama te dodatnu finansijsku i logističku podršku.

Kritike na račun Madrida

Dio evropskih vlada smatra da Španija vodi previše liberalnu migracijsku politiku i da nije dovoljno efikasno zaštitila vanjske granice Evropske unije.

Finska ministrica unutrašnjih poslova Mari Rantanen poručila je kako države koje nisu sposobne štititi vanjske granice ne bi trebale biti dio schengenskog prostora.

Kritike su dodatno pojačane nakon što je Španija prije nekoliko mjeseci pokrenula proces legalizacije oko 500.000 neregularnih migranata koji su zahtjev za azil podnijeli prije kraja 2025. godine. Iako se mjera ne odnosi na novopridošle migrante, izazvala je zabrinutost u dijelu evropskih prijestolnica.

Premijer Pedro Sanchez odbacio je optužbe i pozvao države članice na jedinstvo. Upozorio je da Evropa ne smije produbljivati podjele te je zatražio hitnu videokonferenciju ministara unutrašnjih poslova svih 27 država članica.

Slijede hitni sastanci Evropske unije

Stručnjaci država članica danas će održati krizni sastanak na kojem će analizirati razvoj događaja u Ceuti, broj migranata koji su se vratili u Maroko te moguće oblike pomoći Španiji.

U ponedjeljak će se sastati i ambasadori država članica kako bi uskladili daljnje korake.

Među glavnim temama bit će i saradnja Evropske unije s Marokom te dodatne mjere za zaštitu vanjskih granica.

Prvi veliki test novog evropskog sistema azila

Kriza u Ceuti predstavlja prvi ozbiljan izazov za novi evropski sistem azila, koji je na snazi tek nekoliko sedmica. Reforma je trebala smanjiti nesuglasice među državama članicama i osigurati efikasnije upravljanje migrantskim pritiscima.

Države na vanjskim granicama, poput Španije, Italije, Grčke i Kipra, trebale bi preuzeti najveći dio tereta zaštite granica i obrade zahtjeva za azil, dok bi ostale članice pružale finansijsku, logističku i operativnu pomoć.

No aktuelna događanja pokazuju da bi evropska solidarnost, na kojoj se temelji novi sistem, mogla biti ozbiljno stavljena na kušnju već na njegovom prvom velikom testu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad