Milijarder iz Trumpove sjenke: Ko gura ideju o preuzimanju Grenlanda

Istraga danskog lista ukazuje na obrazac djelovanja Bijele kuće u kojem se geopolitički potezi, poput onih u Venezueli ili na Grenlandu, poklapaju sa privatnim ulaganjima Trumpovih prijatelja i donatora. Uz diplomatske tenzije i finansijske interese, u pozadini se pominju i sumnje da Kremlj pokušava da utiče na odluke američkog predsjednika.

Lauder ima dugu istoriju donacija konzervativnim kandidatima, a posljednjih godina je za podršku Trumpu izdvojio najmanje milion dolara. Prema navodima Johna Boltona, savjetnika za nacionalnu bezbhednost u Trumpovom prvom mandatu, upravo je Lauder predshedniku predložio ideju o „kupovini Grenlanda“.

Bolton, koji je u međuvremenu prekinuo saradnju sa Trumpom, potvrdio je za medijsku kuću The Free Press da je Lauder prvi iznuo tu ideju.

„Čuo sam to od njega, a kasnije sam saznao da je pruhedlog stigao od Laudera. Trump mi je o tome prvi put govorio 2019. godine“, rekao je Bolton.

Ove tvrdnje potvrđuju i navodi novinara Petera Bakera (The New York Times) i Susan Glasser (The New Yorker) iz njihove knjige The Divider objavljene 2021. godine. Autori navode da je Trumpu ideju o preuzimanju ostrva iznio „veoma bogat prijatelj“, koji je identifikovan kao Lauder.

Ipak, ostaje nejasno pod čijim je uticajem Lauder razvio tu ideju. Činjenica da se Lauder, u svojstvu predsjednika Svjetskog jevrejskog kongresa, dva puta sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju – 2016. i u martu 2019. godine – podstakla je sumnje da je Putin pokušao da preko njega usmjeri Trumpovu pažnju na Grenland. Istovremeno, Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev često je na društvenim mrežama ukazivao na pritiske Bijele kuće u vezi sa preuzimanjem ostrva, navodi Corriere della Sera.

Ruski interes u ovom slučaju, prema procjenama analitičara, proizlazi iz toga što bi američko teritorijalno širenje na Arktiku moglo da skrene pažnju Trumpove administracije sa Ukrajine i da indirektno legitimiše rusku agresiju na Kijev. Ipak, ne postoje direktni dokazi da je Kremlj konkretno intervenisao kako bi Trumpa naveo na poteze protiv Danske.

Sumnje je dodatno pojačalo lažno pismo koje je u oktobru 2019. godine primio republikanski senator iz Arkanzasa Tom Cotton. U dopisu, koji je nosio memorandum vlade Grenlanda i potpis navodnog ministra, najavljivan je „referendum o nezavisnosti od Danske“. Kasnije je utvrđeno da je pismo falsifikat nepoznatih autora.

Istovremeno, potvrđeno je postojanje investicione kompanije Greenland Development Partners, registrovane u saveznoj državi Delaver, koja uz Lauderov kapital pokazuje interesovanje za sektore vodosnabdjevanja i energetike. Sličan obrazac, prema pisanju italijanskih medija, primijećen je i u slučaju Venezuele, ali uz jasnije izražene ruske interese.

Bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost SAD Fiona Hill izjavila je pred Kongresom da je Rusija 2019. godine Bijeloj kući predložila razmjenu sfera uticaja. Prema njenim riječima, Moskva je nudila slobodne ruke Sjedinjenim Državama u Venezueli, u zamjenu za isti status Rusije u Ukrajini. Iako su John Bolton i Hill tada odbili takvu ponudu, poslovni interesi Trumpovih saradnika ostali su prisutni.

U tom kontekstu pominje se i investitor Paula Singer, koji je za posljednju predsjedničku kampanju donirao pet miliona dolara, a koji je posljednjih mjeseci kupio tri američke rafinerije u Meksičkom zalivu. Ta postrojenja su projektovana za preradu teške nafte kakva se proizvodi u Venezueli. Američka administracija je ove nedjelje potvrdila da će omogućiti uvoz sirove nafte iz Karakasa u Sjedinjene Države, objavio je Corriere della Sera.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad