Međunarodni sud pravde je prije tačno mjesec dana, po tužbi Južnoafričke republike, zatražio od Izraela uradi sve kako bi spriječio genocid u Pojasu Gaze. Predsjednica suda Joan Donoghue je tada kazala kako sud ima nadležnost da odlučuje o zahtjevu za izricanje privremenih mjera navodeći da neke optužbe protiv Izraela potpadaju pod odredbe Konvencije o genocidu. Mjesec dana poslije, statistika pokazuje i gore stanje, a sve su oči usmjerene u Rafah, posljednje utočište Palestinaca na koje je Izrael najavio kopnenu ofanzivu iako je prozvano "sigurnom zonom".
Južnoafrička Republika je u decembru 2023. godine podnijela tužbu protiv Izraela Međunarodnom sudu pravde tvrdeći da Izrael krši UN-ovu Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Ista zemlja je predložila set od 14 mjera koje bi Izrael trebao preduzeti kako bi zaustavio genocidne aktivnosti, međutimutim, Međunarodni sud pravde je 26. januara odabrao svoje mjere koje su naložene izraelskoj vladi.
Podsjetimo, Izrael je morao u skladu sa obavezama Konvencije o genocidu da preduzme sve mjere u svojoj moći kako bi spriječio izvršenje svih djela iz Konvencije, a naročito: ubijanje članova grupe, izazivanje teške tjelesne ozljede ili duševne boli članovima grupe, namjerno podvrganje grupe životnim uslovima kojima je cilj njeno potpuno ili djelomilčno uništenje, namjetanja mjera čija je namjera sprečavanje rađanja djece u grupi.
Tačno mjesec dana nakon izrečene presude, i u vrijeme kada Izrael treba da dostavi svoj izvještaj o sprovođenju mjera koje je naložio sud, organizacija Human Rights Watch (HRW) je objavila procjenu da Izrael “nije ispoštovao” naredbu koju je izdao Međunarodni sud pravde (MSP), a to je da Izrael mora hitno djelovati kako bi spriječio genocid u Gazi, uključujući omogućavanje “pružanja hitno potrebnih osnovnih usluga i humanitarne pomoći”.
Navodi se da Izrael nastavlja da opstruira pružanje osnovnih usluga i ulazak i distribuciju goriva i pomoći za spašavanje unutar Gaze. Iz HRW-a ističu da su vidljiva djela kolektivnog kažnjavanja koja predstavljaju ratne zločine te uključuju izgladnjivanje civila kao ratno oružje.
Podaci pokazuju da je sve manje kamiona ušlo u Gazu, a manje je pomoći bilo dozvoljeno da stigne do sjeverne Gaze u nekoliko sedmica od donošenja presude nego u sedmicama koje su joj prethodile, prema Uredu Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Izgladnjivanje 2,3 miliona Palestinaca
“Izraelska vlada izgladnjuje 2,3 miliona Palestinaca u Gazi, stavljajući ih u još veću opasnost nego prije obavezujućeg naloga Svjetskog suda”, rekao je Omar Shakir, direktor za Izrael i Palestinu u Human Rights Watch-u.
“Izraelska vlada je jednostavno ignorisala presudu suda, i na neki način je čak intenzivirala represiju, uključujući dalje blokiranje pomoći za spašavanje života”, dodao je on.
Poražavajućim podacima se ne vidi kraj, Ujedinjeni narodi (UN) saopćili su da je u februaru, u usporedbi s prethodnim mjesecom, došlo do 50 posto manje količine humanitarne pomoći koja je ušla u Pojas Gaze, koji je od 7. oktobra pod intenzivinim napadima izraelske vojske.
Philippe Lazzarini, generalni komesar Agencije UN-a za palestinske izbjeglice na Bliskom istoku (UNRWA), oglasio se na platformi društvenih medija X u vezi s nestašicom hrane u Gazi.
Lazzarini je naveo kako bi se okončala kriza s hranom u Gazi, trebalo bi proglasiti prekid vatre i ukinuti opsadu kako bi se dopremila pomoć u regiju.
Ističući da se “humanitarna pomoć koja je ušla u Gazu u februaru smanjila za 50 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom”, Lazzarini je rekao: “Kako bi se zadovoljile sve veće potrebe dva miliona Palestinaca u očajnim životnim uvjetima, pomoć se trebala povećati, a ne smanjiti“.
Ovo je direktan pokazatelj kršenja odluke Suda kojom se razmatra da “Izrael mora preduzeti hitne i efektivene mjere kako bi omogućio pružanje hitno-potrebnih osnovnih usluga i humanitarne pomoći kako bi se pozabavio teškim uslovima života sa kojima su suočeni Palestinci“.
Prema podacima koje su objavili OCHA i UN-ova agencija za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), dnevni prosječan broj kamiona koji ulaze u Gazu s hranom, pomoći i lijekovima pao je za više od trećine u sedmicama nakon Odluka MSP-a: 93 kamiona između 27. januara i 21. februara 2024. godine, u poređenju sa 147 kamiona između 1. i 26. januara i samo 57 između 9. i 21. februara.
Između 26. januara i 23. februara, više od 3.400 Palestinaca je ubijeno u Gazi, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze koje je prikupila OCHA. Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze saopštilo je da je broj ljudi ubijenih u izraelskim napadima porastao na 29.782 od početka sukoba 7. oktobra. Još 70.043 ranjeno je u istom periodu. Saopšteno je da je više od 7.250 Palestinaca uhapšeno na Zapadnoj obali od 7. oktobra.
“Najopasniji rad”
Podaci agencija pokazuju da više od četiri mjeseca palestinski novinari u Pojasu Gaze radili su na izvještavanju o ratu koji je, prema Komitetu za zaštitu novinara (CPJ), bio najopasniji do sada za njihovu profesiju. Najmanje 92 novinara ubijena su otkako je Izrael započeo rat na opkoljenoj teritoriji.
Video-snimci na društvenim mrežama koje objavljuju medicinske službe poput Palestinskog crvenog polumjeseca prikazuju kako su ambulantna vozila često meta vatrenog oružja, a većina bolinca je i Gazi evakuisana i devastirana. Uz manjak humanitarne pomoći, doktori moraju operirati bez anestezija, manjak lijekova širi bolesti, a užasavajuća statistika pokazuje i katastrofalne uvjete za trudnice.
Za nešto više od četiri mjeseca u Gazi, bilo je ubijeno više djece, više novinara, više medicinskog osoblja i još mnogo humanitarnog osoblja nego bilo gdje u svijetu tokom sukoba.
Stradanja i traumatiziranja djece
Civilne žrtve rata u Gazi predstavljaju srceparajuću realnost ovog sukoba. Među poginulima je alarmantan broj djece čiji su životi nepravedno prekinuti ili ozbiljno narušeni zbog nasilja koje oni nisu izabrali.
Bez obzira na to jesu li izložena neposrednim sukobima, bombardiranju ili stradaju zbog nedostatka osnovnih resursa poput hrane i medicinskih potrepština, djeca su među najviše pogođenima.
Često su prisiljena suočiti se s traumama: nedavno je objavljeno da nemali broj djece svjedoči ubijanju svojih roditelja, ostavljajući duboke emocionalne i psihološke ožiljke.
Nasilje i patnja kojima su izložena predstavljaju neopisivu tragediju koja ostavlja trajnu mrlju na licu cijelog društva.
Civilno stanovništvo, već ionako izloženo dugotrajnom nasilju i sukobima, sada se suočava s još većom patnjom i gubitkom života. Dok međunardna zajednica svjedoči ovim tragedijama, čini se da politički pritisci i interesi dominiraju nad zaštitom osnovnih ljudskih prava i mira.
Sve to dovodi do dubokog osjećaja bespomoćnosti i nepravde među civilima koji se nalaze usred ovog sukoba, dok se nadaju da će svjetske vođe preuzeti odgovornost i poduzeti konkretne korake ka okončanju ovog ciklusa nasilja i patnje.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!