MMF je objavio globalnu projekciju rasta za prvi dio ove godine za koji se predviđa da će iznositi oko 2.8% na globalnoj razini, dok bi iduće godine se mogao desiti blagi rast od 0.2% što će i dalje biti ispod projekcije koja je iznesena protekle godine. Globalna projekcija kretanja inflacije će s projiciranih 8.7% pasti na 7% ove godine, dok bi se iduće godine trebala kretati oko 4.9%

“Postepeni oporavak globalne ekonomije od pandemije i ruske invazije na Ukrajinu ostaje na pravom putu. Kineska ponovo otvorena ekonomija snažno se oporavlja. Poremećaji u lancu snabdijevanja se povlače, dok se dislokacije na tržišta energije i hrane uzrokovane ratom povlače. Istovremeno, masovno i sinhronizovano pooštravanje monetarne politike od strane većine centralnih banaka trebalo bi da počne da daje plodove, sa inflacijom koja se vraća ka ciljevima. Ovogodišnje ekonomsko usporavanje koncentrisano je u razvijenim ekonomijama, posebno u eurozoni i Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se očekuje da će rast ove godine pasti na 0,8 posto i -0,3 posto prije nego što se oporavi na 1,4 odnosno 1 posto. Nasuprot tome, uprkos reviziji od 0,5 procentnih poena naniže, mnoga tržišta u nastajanju i ekonomije u razvoju se oporavljaju, pri čemu se rast od kraja do kraja godine ubrzava na 4,5 odsto u 2023. sa 2,8 odsto u 2022. godini”, navode iz MMF-a.

Značajnu zabrinutost na globalnim tržištima, ali i u političkom svijetu izazvala je nedavna bankarska nestabilnost koja nas kako ističe MMF podsjećada je situacija i dalje krhka. Još jednom dominiraju negativni rizici i magla oko svjetske ekonomske perspektive se zgusnula.

“Prvo, inflacija je mnogo ljepljivija nego što se očekivalo, čak i prije nekoliko mjeseci. Dok je globalna inflacija opala, to uglavnom odražava nagli preokret u cijenama energije i hrane. Ali bazna inflacija, koja isključuje energiju i hranu, još nije dostigla vrhunac u mnogim zemljama. Očekujemo da će bazna inflacija s kraja na kraj godine usporiti na 5,1 posto ove godine, što je značajna revizija naviše od 0,6 procentnih poena u odnosu na naš januarski izvještaj, i znatno iznad cilja. Štaviše, aktivnost pokazuje znake otpornosti jer su tržišta rada i dalje veoma jaka u većini naprednih ekonomija. U ovom trenutku u ciklusu zaoštravanja, očekivali bismo da vidimo više znakova smanjenja proizvodnje i zaposlenosti. Umjesto toga, naše procjene proizvodnje i inflacije su revidirane naviše za posljednja dva kvartala, što ukazuje na veću agregatnu tražnju od očekivane. Ovo može zahtijevati daljnje pooštravanje monetarne politike ili zadržavanje strože duže nego što se trenutno predviđa”, stav je MMF-a.

Kada je u pitanju region Balkana, barem prema dostupnim projekcijama, većina zemalja će imati značajniji pad GDP-a u odnosu na prošlu godinu.

Albanija sa prošlogodišnjih 3.7% ove godine će pasti na 2.2%, dok će se iduće godine popeti na 3.3%.

BiH će prošlogodišnji rast od 3.8% zamijeniti padom na 2% u ovoj te rastom na 3% iduće godine.

Hrvatska koja je upravo ušla u Eurozonu s prošlogodišnjih 6.3% rapidno će pasti na 1.7% ove godine, dok se iduće godine očekuje oko 2.3%.

Kosovo će biti jedno od rijetkih koje će bilježiti rast u odnosu na prošlogodišnjih 2.7% pa se ove godine očekuje 3.5%, a iduće 3.9%.

Crna Gora će čini se pratiti ostatak regiona s padom od nešto više od 3% pa će ove godine imati 3.2%, a iduće ponovo padati i biti na 3%.

Sjeverna Makedonija je 2022. završila s rastom od 2.3%, dok će ove godine GDP iznositi skromnih 1.4%, s tendencijom poboljšanja stanja iduće godine sa 3.6%.

Srbija će u odnosu na 2022. i rast od 2.3%, ove godine pasti na 2%, da bi iduće godine rasla na 3%.

Slovenija kao još jedna zemlja regiona koja je u Eurozoni sa prošlogodišnjih 5.4% rapidno pasti na 1.6% ove godine, a iduće godine bi trebala dostići 2.1%.

Više podataka o regionalnim kretanjima i uticajima globalnih dešavanja na naš prostor će se znati tokom sedmice kada se očekuje detaljnije medijsko očitovanje evropskog odjela MMF-a.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad