SAD su objavile da u Ukrajinu šalju protutenkovsku municiju s osiromašenim uranijumom, slijedeći vodstvo Velike Britanije u slanju kontroverzne municije kako bi pomogle Kijevu da probije ruske linije u svojoj iscrpljujućoj kontraofanzivi.
Kako navodi Guardian, municija od 120 mm će se koristiti za naoružanje 31 tenka M1A1 Abrams koje SAD planiraju isporučiti Ukrajini u narednim mjesecima.
Oklopne metke su razvile SAD tokom hladnog rata kako bi uništile sovjetske tenkove, uključujući iste tenkove T-72 sa kojima se Ukrajina suočava u svojoj kontraofanzivi.
Šta je osiromašeni uranijum?
Osiromašeni uranijum je nusprodukt procesa stvaranja rjeđeg, obogaćenog uranijuma koji se koristi u nuklearnom gorivu i oružju. Iako je daleko manje moćan od obogaćenog uranijuma i nesposoban za generiranje nuklearne reakcije, osiromašeni uranij je izuzetno gust – gušći od olova – kvalitet koji ga čini vrlo privlačnim kao projektil.
“Toliko je gust i ima toliko inercije da samo nastavlja da prolazi kroz oklop – i toliko ga zagrijava da se zapali“, kaže Edward Geist, nuklearni stručnjak i istraživač politike u američkoj istraživačkoj organizaciji Rand.
Kada se ispali, municija sa osiromašenim uranijumom postaje “u suštini metalna strelica ispaljena izuzetno velikom brzinom“, dodao je analitičar odbrane u Randu Scott Boston.
To znači da kada udari u oklop tenka, prosiječe ga u tren oka prije nego što eksplodira u zapaljenom oblaku prašine i metala, dok visoke temperature eksplodiraju gorivo i municiju tenka.
Da li municija sa osiromašenim uranijumom predstavlja zdravstveni rizik?
Dok se municija sa osiromašenim uranijumom ne smatra nuklearnim oružjem, njihova emisija niskog nivoa radijacije navela je nuklearni nadzor UN-a da apelira na oprez pri rukovanju i upozori na moguće opasnosti izlaganja.
Rukovanje takvom municijom “treba biti svedeno na minimum i nositi zaštitnu odjeću (rukavice),” upozorava Međunarodna agencija za atomsku energiju, dodajući da će “možda biti potrebna kampanja javnog informisanja kako bi se osiguralo da ljudi izbjegavaju rukovanje projektilima”.
“Ovo bi trebalo da bude dio svake procjene rizika i takve mjere predostrožnosti treba da zavise od obima i broja municije koja se koristi u nekom području”, naveli su.
IAEA napominje da je osiromašeni uranijum uglavnom toksična hemikalija, za razliku od opasnosti od zračenja. Čestice u aerosolima mogu se udahnuti ili progutati, i dok bi se većina ponovo izlučila, neke mogu ući u krvotok i uzrokovati oštećenje bubrega.
“Visoke koncentracije u bubrezima mogu uzrokovati oštećenje i u ekstremnim slučajevima zatajenje bubrega“, kaže IAEA.
Municiju sa osiromašenim uranijumom, kao i oklop sa osiromašenim uranijumom, koristili su američki tenkovi u Zalivskom ratu 1991. protiv iračkih tenkova T-72 i ponovo u invaziji na Irak 2003. godine, kao i u Srbiji i na Kosovu.
Nedavni pregled studija u BMJ Global Health-u istaknuo je “moguće povezanosti” dugoročnih zdravstvenih problema među Iračanima povezanim s upotrebom osiromašenog uranijuma na bojnom polju.
Analiza Svjetske zdravstvene organizacije zaključila je da bi “u nekim slučajevima nivoi kontaminacije u hrani i podzemnoj vodi mogli porasti nakon nekoliko godina” i da ih treba pratiti, te preporučuje da se poduzmu akcije čišćenja kada se “nivoi kontaminacije osiromašenim uranijumom smatraju neprihvatljivim od strane kvalifikovanih stručnjaka”.
Reakcija Rusije
Ruska ambasada u Washingtonu osudila je tu odluku kao “pokazatelj nečovječnosti”, dodajući da se “Sjedinjene Države zavaravaju odbijanjem da prihvate neuspjeh takozvane kontraofanzive ukrajinske vojske“.
U objavi na društvenim mrežama na Telegramu, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova također je osudila odluku SAD-a, napisavši: “Šta je ovo: laž ili glupost?” Tvrdila je da je zabilježen porast raka na mjestima gdje se koristila municija sa osiromašenim uranijumom.
U martu, kada je Britanija rekla da će isporučiti granate, ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da će Moskva “odgovarati u skladu s tim” s obzirom na to da zapad počinje da koristi oružje sa, kako je rekao, “nuklearnom komponentom”.
Putin je nastavio nekoliko dana kasnije rekavši da će Rusija odgovoriti postavljanjem taktičkog nuklearnog oružja u susjednoj Bjelorusiji. Putin i bjeloruski predsjednik su u julu rekli da je Rusija već isporučila dio oružja.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!