Najveći državni investicijski fond na svijetu izgubio više od 26 milijardi eura u trećem kvartalu

Fond je u periodu od jula do septembra ostvario negativan prinos od 0,5 posto, prema podacima kompanije Norges Bank Investment Management.

Ulaganja u vrijednosne papire s fiksnim prinosom zabilježila su negativan prinos od 3,5 posto, dok su dionice ostvarile rast od 0,5 posto. Ulaganja u nekretnine koje ne kotiraju na berzi ostvarila su prinos od 0,4 posto, a ulaganja u infrastrukturu za obnovljive izvore energije koja ne kotira na berzi porasla su za 7,5 posto.

Ukupni prinos bio je za 0,18 procentnih poena niži od referentnog indeksa fonda.

"Prinos fonda bio je blizu nule, a period smo završili s blago negativnim rezultatom jer je rast kamatnih stopa doveo do slabijih rezultata naših ulaganja u vrijednosne papire s fiksnim prinosom", rekao je Trond Grande, zamjenik izvršnog direktora kompanije Norges Bank Investment Management.

Grande je kazao da su i prinosi na dionice bili blizu nule, iako su rezultati znatno varirali među sektorima.

Energetske kompanije ostvarile su najveći rast, dok su sektori osjetljivi na kamatne stope, uključujući komunalne usluge i nekretnine, zabilježili pad.

Ukupna vrijednost fonda smanjila se za približno 63,7 milijardi eura tokom kvartala. Pored računovodstvenog gubitka, jačanje norveške krune umanjilo je njegovu vrijednost za oko 44,8 milijardi eura, dok su neto prilivi nakon troškova upravljanja dodali približno 7,6 milijardi eura.

Vrijednost fonda iznosila je približno 2,09 biliona eura na dan 30. septembra.

Dionice su činile 72,1 posto portfelja fonda, zatim su slijedili vrijednosni papiri s fiksnim prinosom sa 25,8 posto, nekretnine koje ne kotiraju na berzi sa 1,6 posto i infrastruktura za obnovljive izvore energije koja ne kotira na berzi sa 0,5 posto.