Nakon decenija podjele postignut dogovor na Kipru: Novi prijelazi, ali ključni spor ostaje

Predsjednik međunarodno priznate Republike Kipar Nikos Christodoulides i lider kiparskih Turaka Tufan Erhürman postigli su dogovor tokom razgovora održanih pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija u Nikoziji.

Kako izvještava Associated Press, dvije strane saglasile su se o otvaranju dva nova cestovna prijelaza između sjevernog i južnog dijela ostrva.

Riječ je o mjeri koja bi trebala olakšati kretanje stanovništva i doprinijeti izgradnji povjerenja između zajednica koje već više od pola stoljeća žive odvojeno.

Međutim, datum otvaranja novih prijelaza još nije utvrđen.

Novi pokušaj približavanja

Kipar je podijeljen tampon-zonom pod nadzorom Ujedinjenih nacija, koja se proteže preko ostrva i razdvaja područja pod kontrolom međunarodno priznate Republike Kipar od sjevernog dijela pod kontrolom kiparskih Turaka.

Stanovnici dvije zajednice mogu prelaziti liniju razdvajanja na postojećim kontrolnim tačkama, ali su gužve i otežan saobraćaj godinama predstavljali problem.

Otvaranje dodatnih prijelaza trebalo bi olakšati svakodnevna putovanja, trgovinu i kontakte između zajednica.

Iako je riječ o praktičnom pitanju, dogovor ima i širi politički značaj.

Ujedinjene nacije nastoje kroz ovakve mjere obnoviti povjerenje i stvoriti uslove za nastavak razgovora o konačnom rješenju kiparskog pitanja.

Prethodni pokušaji postizanja dogovora o novim prijelazima nailazili su na prepreke, zbog čega se i ograničen napredak smatra važnim diplomatskim signalom.

Ostrvo podijeljeno od 1974. godine

Podjela Kipra traje od 1974. godine, kada je Turska vojno intervenisala nakon državnog udara koji su organizovale snage povezane s tadašnjom vojnom huntom u Grčkoj.

Turske snage preuzele su kontrolu nad sjevernim dijelom ostrva, a nastala podjela opstala je do danas.

Kiparski Turci proglasili su 1983. godine nezavisnost sjevernog dijela ostrva, ali tu samoproglašenu državu priznaje samo Turska.

Međunarodno priznata Republika Kipar postala je članica Evropske unije 2004. godine.

Ipak, primjena zakonodavstva EU suspendovana je na područjima nad kojima vlada Republike Kipar nema efektivnu kontrolu.

Ujedinjene nacije decenijama pokušavaju pronaći političko rješenje koje bi omogućilo ponovno ujedinjenje ostrva.

Posljednja velika runda mirovnih pregovora završena je bez dogovora 2017. godine.

Turska ostaje ključni faktor

Najveća prepreka obnovi sveobuhvatnih pregovora ostaje pitanje budućeg političkog uređenja Kipra.

Turska podržava rješenje zasnovano na postojanju dvije odvojene države.

Takav pristup suprotan je dugogodišnjem okviru pregovora pod pokroviteljstvom UN-a, koji predviđa ponovno ujedinjenje kroz dvozonsku, dvokomunalnu federaciju s političkom jednakošću dvije zajednice.

Kiparski Grci odbacuju rješenje zasnovano na trajnoj podjeli ostrva.

Istovremeno, pitanje sigurnosnih garancija i prisustva turskih vojnih snaga ostaje jedno od najosjetljivijih u pregovorima.

Ankara smatra da je njena uloga ključna za sigurnost kiparskih Turaka, dok kiparski Grci insistiraju na rješenju koje bi osiguralo suverenitet i nezavisnost ujedinjene države.

Zbog toga ni novi dogovor o prijelazima ne znači da su dvije strane približile stavove o temeljnim političkim pitanjima.

Ujedinjene nacije pokušavaju obnoviti dijalog

Ujedinjene nacije posljednjih godina nastoje oživjeti diplomatski proces koji je nakon neuspjeha pregovora 2017. uglavnom bio u zastoju.

Posebna pažnja posvećena je mjerama izgradnje povjerenja, odnosno dogovorima koji mogu donijeti konkretne koristi stanovništvu i bez sveobuhvatnog političkog sporazuma.

Otvaranje novih prijelaza jedna je od takvih mjera.

Za međunarodne posrednike važno je da dvije strane pokažu spremnost na saradnju o praktičnim pitanjima, čak i kada se ne slažu o budućnosti ostrva.

Ipak, put prema obnovi formalnih pregovora ostaje neizvjestan.

Korak naprijed, ali ne i kraj podjele

Dogovor o dva nova prijelaza mogao bi olakšati život hiljadama ljudi koji putuju između sjevernog i južnog dijela Kipra.

Također pokazuje da je saradnja dvije zajednice moguća uprkos dugogodišnjim političkim nesuglasicama.

Međutim, sporazum ne predstavlja dogovor o ponovnom ujedinjenju, niti rješava pitanja suvereniteta, sigurnosti i budućeg ustavnog uređenja.

Upravo će ta pitanja odlučiti može li najnoviji diplomatski pomak prerasti u ozbiljniji mirovni proces.

Za sada je riječ o ograničenom, ali važnom koraku na ostrvu koje je podijeljeno više od pola stoljeća.