"Neprijatelj Evrope": Kako je Trumpova retorika zabrinula njegove krajnje desne saveznike

Trump je prošle sedmice ublažio retoriku, poručivši da neće silom uzeti Grenland niti uvoditi carine zemljama koje mu se protive, a djelimično je povukao i izjave o doprinosu saveznika u Afganistanu. Ipak, šteta je već bila učinjena.

Kako navodi Guardianm za radikalno-desne populiste koji vode ili podržavaju vlade u trećini država članica EU-a i žele doći na vlast u drugima Trump postaje sve veći teret. Upravo su u njemu vidjeli moćnog partnera za politiku "nacija na prvom mjestu", protivljenje imigraciji i kritiku EU-a.

Razdor bi mogao ugroziti i ciljeve Trumpove strategije nacionalne sigurnosti, koja zagovara "jačanje otpora" aktuelnom smjeru Evrope kroz saradnju s "patriotskim saveznicima" kako bi se spriječilo, kako se navodi, "civilizacijsko brisanje".

Prije nešto više od godinu dana, lideri evropske krajnje desnice euforično su pozdravljali Trumpov povratak u Bijelu kuću, a potom se u Madridu okupili pod sloganom "Make Europe Great Again". Danas su mnogi oprezniji.

Istraživanja pokazuju da je Trump izrazito nepopularan u Evropi.

Anketa platforme Le Grand Continent pokazala je da između 18 i 25 posto birača krajnje desnice u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španiji Trumpa smatra "neprijateljem Evrope".

Između 29 i 40 posto pristalica stranaka poput Nacionalnog okupljanja (RN), AfD-a, Braće Italije i Voxa Trumpovu vanjsku politiku opisuje kao "rekolonizaciju i pljačku globalnih resursa".

Između 30 i 49 posto birača krajnje desnice u tim zemljama podržalo bi čak i raspoređivanje evropskih trupa na Grenland ako bi se tenzije s Washingtonom dodatno pojačale.

U Evropskom parlamentu, krajnje desni zastupnici - inače skloni Trumpu - prošle sedmice podržali su zamrzavanje ratifikacije trgovinskog sporazuma EU–SAD, ocjenjujući njegov pristup "prisilom" i "prijetnjom suverenitetu".

Jordan Bardella, predsjednik francuskog RN-a, nazvao je Trumpovu prijetnju Grenlandu "direktnim izazovom suverenitetu evropske zemlje", poručivši da "to nije dijalog, već prisila". Alice Weidel iz njemačkog AfD-a rekla je da je Trump "prekršio osnovno obećanje – da se neće miješati u druge zemlje".

Čak je i Nigel Farage, dugogodišnji Trumpov saveznik, ocijenio prijetnje carinama zbog Grenlanda "vrlo neprijateljskim činom".

Lideri koji su već na vlasti bili su oprezniji. Italijanska premijerka Giorgia Meloni kritikovala je ideju slanja evropskih trupa, ali je ipak priznala da je Trumpu rekla kako su prijetnje Grenlandu "greška". Mađarski premijer Viktor Orbán izbjegao je jasan stav, dok je poljski predsjednik Karol Nawrocki pozvao na "diplomatsko rješenje".

Međutim, Trumpove izjave o Afganistanu izazvale su gotovo univerzalnu osudu. Meloni ih je nazvala "neprihvatljivim", podsjetivši da je Italija izgubila 53 vojnika. "Prijateljstvo zahtijeva poštovanje", poručila je.

Analitičari upozoravaju da je prerano reći hoće li razdor potrajati. No, kako prijetnje suverenitetu postaju politički toksične, krajnja desnica u Evropi sve teže balansira između ideološke bliskosti s Trumpom i vlastitog biračkog tijela.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad