Nešto vrlo čudno događa se pod ledom na Grenlandu

Duboko ispod površine led se polako pomiče i formira neobične strukture i vrtloge nalik stupovima - proces koji jedan znanstvenik opisuje kao "lonac kipuće tjestenine", piše BBC Science Focus.

Led koji se ponaša poput tekućine

Ove neobične formacije prvi put su uočene 2014. godine pomoću radarskog snimanja, ali njihovo porijeklo dugo je bilo misterij.

Novo istraživanje sugerira da se radi o toplinskoj konvekciji, procesu u kojem se topliji dijelovi materijala uzdižu, a hladniji dijelovi spuštaju, stvarajući spor, kružni tok.

"Led obično smatramo čvrstim i nepokretnim materijalom", rekao je profesor Andreas Born sa Sveučilišta u Bergenu. "Zato je otkriće da dijelovi ledenog pokrova prolaze kroz konvekciju, gotovo poput lonca kipuće tjestenine, zaista fascinantno", dodao je, prenosi Danas.rs.

Kako nastaju "stupovi" u ledu

Znanstvenici vjeruju da se te strukture formiraju tisućama godina, pod utjecajem topline koja dolazi iz unutrašnjosti Zemlje.

Iako zvuči nelogično, fizički je moguće jer je led, unatoč tome što je čvrst, puno "mekši" nego što se čini.

Kako bi testirali ovu hipotezu, istraživači su stvorili digitalni model grenlandskog ledenog pokrova, koristeći istu vrstu simulacija koje se koriste za proučavanje kretanja Zemljinog plašta.

Kada su prilagodili parametre poput debljine i strukture leda, model je počeo pokazivati ​​uzlazne "stupove" i vrtloge, slične onima koji su zapravo uočeni ispod Grenlanda.

Zašto je ovo važno?

Otkriće ima značajne implikacije za razumijevanje klimatskih promjena. Grenlandski ledeni pokrov pokriva više od 1,7 milijuna četvornih kilometara, a njegovo potpuno topljenje podiglo bi razinu mora za više od sedam metara.

Istodobno, istraživanja pokazuju da se topljenje ubrzava: količina otopljene vode višestruko se povećala tijekom posljednjih desetljeća.

"Grenland danas bilježi češće i intenzivnije epizode ekstremnog topljenja nego prije", upozoravaju znanstvenici.

Led je "osjetljiviji" nego što se mislilo

Jedan od ključnih zaključaka studije jest da je led vjerojatno mekši i osjetljiviji na pritisak nego što se prije vjerovalo.

To je važno jer bolji uvid u ponašanje leda omogućuje točnije prognoze o tome koliko će se brzo ledene ploče topiti i kako će to utjecati na porast razine mora.

Razlog za zabrinutost - ali ne i paniku

Međutim, istraživači ističu da same ove formacije ne znače da će se Grenland topiti brže nego što se već očekivalo.

"Ove strukture više nalikuju fosilima prošlih klima - ostatku debljeg, hladnijeg i stabilnijeg leda iz ledenog doba", objašnjavaju autori.

Priroda nastavlja iznenađivati

Na kraju, znanstvenici ističu da takva otkrića pokazuju koliko još uvijek ne znamo o procesima koji oblikuju planet.

Svako novo znanje, kažu, pomaže boljem razumijevanju budućnosti klimatskih promjena - ali i budi divljenje prema prirodi.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad