New York je, čini se, pretežak za svoje dobro i brzo tone, a nova znanstvena istraživanja otkrivaju da je razlog za takav razvoj događaja načelo ''veće je bolje'' tamošnje građevinske industrije.

Znanstveni tim iz Geološkog instituta SAD-a i Sveučilišta Rhode Island otkrio je da težina divovskih gradskih nebodera uzrokuje da pet gradskih četvrti New Yorka tone jedan do dva milimetra godišnje.

Navedeni tim analizirao je težinu 1.084.954 zgrade, uključujući više od 6000 nebodera, od kojih je njih 247 viših od 45 metara. Problem je dvojak – dok ti neboderi guraju njujorško tlo ispod sebe sve bliže i bliže razini mora, klimatske promjene podižu ocean da ih dočeka.

Podizanje razine mora, ilustracija Razina mora uz američku obalu mogla bi do 2050. porasti za 30 centimetara

Nekoliko navedenih milimetara godišnje možda ne zvuči katastrofalno, ali neki dijelovi New Yorka ipak tonu puno brže te drže korak s najvećim poznatim brzinama pomicanja Zemaljskih tektonskih ploča.

Može biti i još gore

Stanje se može pogoršati zbog oluje. Očito smo imali neke događaje u New Yorku s uraganima, rekao je za Daily Mail geolog i koautor studije Tom Parsons iz Američkog geološkog instituta. Dodao je da će problem tonjenja i rastućih oceanskih plima u budućnosti New York izložiti većem riziku od poplava uslijed razornih uragana, poput uragana Ida i Sandy.

Odatle dolazi velik dio rizika od poplave. Nije nužno da će otok biti potpuno potopljen, barem ne u skorije vrijeme. No kada imate ove ekstremne događaje, možete početi viđati poplave, ističe Parsons.

Znanstvenici priznaju da vjerojatno i podcjenjuju opasnost

Autori nove studije kažu da zapravo vjerojatno podcjenjuju ozbiljnost situacije jer njihova istraživanja nisu uzela u obzir teret drugih teških struktura, poput prometnica, betonskih nogostupa, željeznice ili ostatka infrastrukture New Yorka.

Znanstvenici su u studiji vezanoj za New York prvo izračunali ukupnu masu više od milijun zgrada u gradu te došli do brojke od 764 milijarde kilograma. Ispitujući svu tu težinu, raspoređenu preko mreže kvadrata veličine 100 x 100 metara, uspjeli su je pretvoriti u jasnu mjeru sile prema dolje, koja pritišće kamenu podlogu ispod grada.

Nakon toga su usporedili svoje izračune sa satelitskim slikama koje mogu izmjeriti promjene u visini kopnene površine, mapirajući ta očitanja preko svojih procjena za cijeli grad, kako bi svoj model provjerili s podacima iz stvarnog svijeta.

Znanstvenici su dodali da postoji i još jedan čimbenik koji bi mogao još više pogoršati problem, a to je isušivanje i pumpanje podzemne vode, što bi u biti moglo pomoći pritisku koji se spušta iz zgrada u zbijanju zemlje i kamena ispod grada.

Svrha je rada podići svijest da bi svaka dodatna visoka zgrada mogla pridonijeti budućem riziku od poplava, poručio je na kraju Parsons.

Izvor: Daily Mail

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad