"Nikada vam neće biti oprošteno": Dramatično upozorenje šefa UN-a za klimu

Stiell, izvršni sekretar Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC), obratio se ministrima i visokim zvaničnicima iz gotovo 200 zemalja, slikovito prikazavši cijenu neuspjeha u borbi protiv klimatske krize.

"Ni jedna jedina nacija među vama to ne može priuštiti dok klimatske katastrofe brišu dvocifrene procente BDP-a", upozorio je.

"Posrnuti dok megasuše uništavaju žetvu i dižu cijene hrane do neba - nema ekonomskog ni političkog smisla. Prepucavati se dok glad uzima maha, prisiljavajući milione na bijeg iz svojih domovina - to se nikada neće zaboraviti, dok se sukobi šire".

Na otvaranju samita Stiell je rekao:

"Kada klimatske katastrofe uništavaju živote miliona, dok rješenja već postoje - to nikada, nikada neće biti oprošteno".

Dvosedmični samit, koji Brazil organizuje u amazonskom gradu Belému, fokusira se na smanjenje emisija stakleničkih plinova, postepeno napuštanje fosilnih goriva i obezbjeđivanje finansiranja kako bi se siromašne zemlje zaštitile od ekstremnih vremenskih pojava.

Temperature su već dvije godine zaredom prešle prag od 1,5°C dogovoren Pariskim sporazumom iz 2015. godine, ali se to kršenje smatra trajnim samo ako takav trend potraje još nekoliko godina. Neki naučnici smatraju da bi se, smanjenjem emisija metana i ubrzanom tranzicijom na čiste tehnologije, temperature još mogle spustiti blizu tog praga.

"Nauka je jasna: možemo i moramo spustiti temperature nazad na 1,5°C nakon svakog privremenog prekoračenja", rekao je Stiell.

Dodao je da svijet već svjedoči posljedicama ekstremnog vremena- jačim tajfunima, uraganima, sušama i poplavama - koje utiču na cijene hrane i izazivaju globalnu inflaciju.

Istovremeno, istakao je da energija iz obnovljivih izvora, koja je sada jeftinija od fosilnih goriva u 90% svijeta, donosi poslove i ekonomski rast.

"Oni koji odluče ostati po strani ili napreduju puževim korakom suočiće se sa stagnacijom i rastom cijena, dok druge ekonomije jure naprijed", upozorio je.

Iako je Stiell pozvao zemlje da se "ne prepiru", prvi dan samita već je obilježen nesuglasicama oko dnevnog reda pregovora.

Prema pravilima UNFCCC-a, zemlje se moraju zajednički dogovoriti o fokusu samita. Prije početka rasprave bilo je čak 145 mogućih tačaka dnevnog reda, što otvara prostor za sporenja.

Iako je Brazil, kao domaćin, mjesecima radio na postizanju brzog dogovora, Stiell je upozorio delegacije:

"Vaš zadatak ovdje nije da se borite jedni protiv drugih - već da se zajedno borite protiv klimatske krize".

Ko se suprotstavlja

Predsjednik COP30, André Corrêa do Lago, rekao je da proces usaglašavanja dnevnog reda "ne treba posmatrati kao problem", već kao način da zemlje izraze svoje brige.

Jedna od ključnih tema biće nacionalno određeni doprinosi (NDCs) - planovi svake zemlje za smanjenje emisija. Dosadašnji planovi, upozorio je Stiell, vode svijet ka zagrijavanju od 2,5°C, što je daleko iznad sigurnog praga.

Koalicija malih ostrvskih država (AOSIS) zatražila je da se na dnevni red uvrsti tačka o ovoj temi, uz obavezu usvajanja novih mjera.

"Cilj od 1,5°C je naša sjevernjača. Moramo priznati da zaostajemo i reagovati", rekla je Ilana Seid, ambasadorica Palaua i glasnogovornica AOSIS-a.

No, tom prijedlogu se najvjerovatnije suprotstavljaju zemlje okupljene u grupi Like-Minded Developing Countries, među kojima su Saudijska Arabija i druge izvoznice nafte. One tumače ciljeve Pariškog sporazuma - ograničiti rast temperature "znatno ispod 2°C" uz "napore da se zadrži na 1,5°C" - kao dopuštanje porasta do 2°C.

Naučnici, međutim, upozoravaju da bi nepovratne tačke preokreta (tipping points) mogle biti aktivirane već iznad 1,5°C.

Iste zemlje mogle bi se suprotstaviti i planiranju vremenskog okvira (roadmap) za napuštanje fosilnih goriva, što je obećano prije dvije godine na COP28 u Dubaiju.

U fokusu su i bogate zemlje, koje ne smanjuju emisije dovoljno brzo niti ispunjavaju obećanja o finansijskoj pomoći siromašnijima. Prošle godine obećale su 300 milijardi dolara pomoći godišnje, u okviru šireg cilja od 1,3 biliona dolara godišnje do 2035., ali bez jasnog plana kako to postići. Ove godine biće pod pritiskom da te planove konkretizuju.

Sjedinjene Države vjerovatno neće prisustvovati pregovorima. Kao potpisnica UNFCCC-a, SAD imaju pravo učešća i nakon Trumpovog povlačenja, ali većina učesnika ne očekuje dolazak američke delegacije.

Ipak, Trump je česta tema na marginama konferencije, jer njegove odluke da zaustavi projekte obnovljive energije i poveća upotrebu fosilnih goriva imaju globalne posljedice.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad