Njemački AfD optužuju da špijunira za Kremlj

Koristeći svoj položaj zastupnika u parlamentu istočnonjemačke savezne pokrajine Tiringije, gdje je AfD najjača stranka, Mühlmann je od regionalne vlade u više navrata tražio osjetljive podatke o temama poput protivdronovske odbrane i transporta zapadnog oružja prema Ukrajini, piše Politico.

Detalji koji zanimaju AfD

Mühlmann je, primjerice, u septembru pismeno zatražio detaljan uvid u vojne transporte koji prolaze kroz Tiringiju.

"Koje informacije ima pokrajinska vlada o obimu vojnih tranzitnih transporta kroz Tiringiju od 2022. godine (razvrstano po godinama, vrsti transporta [cestovni, željeznički], broju tranzita i poznatim zaustavljanjima)?", glasilo je njegovo pitanje.

Tokom samo jednog dana u junu, Mühlmann – koji odlučno negira da radi za Rusiju – podnio je čak osam upita vezanih za dronove i odbrambene sposobnosti regionalne policije, koja je zadužena za otkrivanje i suzbijanje bespilotnih letjelica koje se smatraju špijunskom prijetnjom.

"Koji su tehnički sistemi za odbranu od dronova poznati tirinškoj policiji (naprimjer ometači, bacači mreža, uređaji za elektromagnetne impulse) i u kojoj mjeri su testirani za primjenu u provođenju zakona?", upitao je Mühlmann.

"Rade po zadacima Kremlja"

Ovakva pitanja zastupnika AfD-a, kako na pokrajinskom tako i na saveznom nivou, navela su njemačke političare centra da optuže krajnju desnicu za zloupotrebu položaja s ciljem otkrivanja Moskvi informacija koje bi mogle biti iskorištene u ratu protiv Ukrajine i u hibridnom ratovanju protiv Evrope.

"Ne može se ne steći utisak da AfD svojim upitima radi po listi zadataka koje mu je dodijelio Kremlj", izjavio je za njemački list Handelsblatt ministar unutrašnjih poslova Tiringije Georg Maier, član Socijaldemokratske partije (SPD).

"Ono što me posebno pogodilo bio je nevjerovatan interes za kritičnu infrastrukturu i sigurnosne institucije ovdje u Tiringiji, naročito za to kako se nose s hibridnim prijetnjama", rekao je Maier kasnije za Politico.

"Odjednom, geopolitička pitanja igraju ulogu u njihovim upitima, iako mi u tirinškom pokrajinskom parlamentu nismo nadležni za vanjsku ili odbrambenu politiku".

Čelnici AfD-a često zauzimaju proruske stavove, a zastupnica Zelenih Irene Mihalic prošlog mjeseca nazvala je tu stranku „trojanskim konjem“ ruskog predsjednika Vladimira Putina u Njemačkoj.

AfD: To su perfidne insinuacije

Političari AfD-a oštro odbacuju optužbe da svoju rastuću parlamentarnu moć koriste za prosljeđivanje osjetljivih informacija Kremlju. Tino Chrupalla, jedan od nacionalnih lidera stranke, negirao je da pokušavaju otkriti rute snabdijevanja oružjem.

"Građani imaju opravdane strahove zbog onoga što vide i doživljavaju na autoputevima svake večeri“, rekao je u jednoj televizijskoj emisiji.

"Sve su to legitimna pitanja zastupnika koji je zabrinut i koji ozbiljno shvata brige i potrebe građana. Vi iznosite insinuacije, što je prilično perfidno; optužujete nas za stvari koje nikada ne možete dokazati".

I sam Mühlmann, bivši policajac, za Politico je negirao da slijedi "rusku listu zadataka". Tvrdi da ministri nisu obavezni otkrivati povjerljive informacije koje bi mogle ugroziti nacionalnu sigurnost.

"Nije na meni da ograničavam svoja pitanja, već na ministru da daje odgovore. Ako u nekom trenutku takav odgovor predstavlja opasnost ili dovodi do špijunaže, onda špijunaža nije moja odgovornost, već ministrova, jer je otkrio informacije koje nije smio otkriti", rekao je.

Poplava pitanja kao sigurnosna prijetnja

Ipak, analitičari upozoravaju da problem nije u pojedinačnim odgovorima, već u ukupnoj slici. Marc Henrichmann, konzervativni zastupnik i predsjednik odbora Bundestaga za nadzor obavještajnih službi, navodi da ruske službe mogu složiti vrijedne uvide iz samog obima i raznolikosti upita koje postavlja AfD.

"Pored bezazlenih i osjetljivih upita, postoji i ogromna siva zona. Ono što redovno čujem iz raznih ministarstava jeste da pojedinačni upiti sami po sebi nisu problem. Ali kada se ti upiti posmatraju zajedno, dobija se slika, na primjer, ruta kretanja, zaliha pomoći i vojne opreme prema ili u pravcu Ukrajine", rekao je Henrichmann.

Analiza Spiegela pokazuje da su zastupnici AfD-a u njemačkim pokrajinskim parlamentima od početka 2020. godine podnijeli više od 7.000 sigurnosnih upita – više nego bilo koja druga stranka.

U Tiringiji, gdje su pokrajinske obavještajne službe AfD označile kao ekstremističku grupu, njihovi upiti čine gotovo 70 posto svih postavljenih pitanja. U Bundestagu, parlamentarna pitanja AfD-a čine više od 60 posto svih upita.

Analitičari ističu da strateška upotreba parlamentarnih pitanja nije novost za AfD.

"Od samog početka, AfD koristi parlamentarna pitanja za opstrukciju, paraliziranje, ali i nadzor političkih protivnika“, kaže Anna-Sophie Heinze, istraživačica sa Univerziteta u Trieru. Jakub Wondreys, koji proučava politiku AfD-a prema Rusiji, zaključuje da je motivacija stranke manje važna od posljedica.

"Nije nemoguće da djeluju u ime Kremlja. Također je moguće da djeluju u svoje ime, jer su, naravno, proruski. Ali krajnji ishod je prilično isti – ova pitanja predstavljaju potencijalnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad