Svjetski oceani suočeni su s “trostrukom prijetnjom” ekstremnog zagrijavanja, gubitka kisika i zakiseljavanja, s ekstremnim uvjetima koji su postali daleko intenzivniji u posljednjim decenijama i stavljaju ogroman stres na bogatstvo morskog života na planetu, pokazalo je novo istraživanje.

Otprilike petina površine svjetskog oceana posebno je osjetljiva na tri prijetnje koje pogađaju odjednom, potaknute ljudskom aktivnošću kao što je spaljivanje fosilnih goriva i krčenje šuma, pokazalo je istraživanje.

Glavni autor studije upozorio je da su svjetski oceani već zakoračili u ekstremno novo stanje zbog klimatske krize. “Utjecaj ovoga već je viđen i osjeti se”, rekao je Joel Wong, istraživač na ETH Zurich, koji je naveo dobro poznati primjer toplinske “mrlje” koja je uzrokovala odumiranje morskog života u Tihom oceanu. “Intenzivni ekstremni događaji poput ovih vjerovatno će se ponoviti u budućnosti i poremetit će morske ekosisteme i ribarstvo diljem svijeta”, dodao je.

Istraživanje, objavljeno u AGU Advances, analiziralo je pojavu ekstremne vrućine, deoksigenacije i zakiseljavanja i otkrilo da takvi ekstremni događaji mogu trajati i do 30 dana, pri čemu su tropski krajevi i sjeverni Pacifik posebno pogođeni prijetnjama spoja.

Stručnjaci za klimu bili su uznemireni nemilosrdnim porastom topline u oceanu, koji je posljednjih mjeseci dosegao nevjerovatne visine. “Vrućina je doslovno bila izvan granica, bilo je zapanjujuće za vidjeti”, rekla je Andrea Dutton, geologinja i klimatska naučnica sa Univerziteta Wisconsin-Madison, koja nije bila uključena u novo istraživanje. “Ne možemo u potpunosti objasniti temperature koje vidimo u Atlantiku, na primjer, što je dio razloga zašto je sezona uragana ove godine toliko zabrinjavajuća. Prilično je zastrašujuće”.

Ali pored vrućine, koja tjera ribe i druge vrste da se presele, ako su u mogućnosti, u prikladniju klimu, oceani također plaćaju još jednu visoku cijenu za upijanje ogromnih količina topline i ugljičnog dioksida iz emisija fosilnih goriva koje bi inače dodatno zagrijavaju atmosferu za ljude na kopnu. Dodatni CO2 čini morsku vodu kiselijom, otapa ljušture morskih stvorenja, kao i izgladnjivanje oceana za kisikom.

“To znači da se morski život istiskuje s mjesta na kojima može preživjeti“, rekao je Dutton. “Ovaj dokument jasno pokazuje da se to događa sada i da će ove složene prijetnje gurnuti organizme preko njihovih kritičnih tačaka. Ljudi moraju shvatiti da su nas oceani štitili od količine topline koju smo kao ljudi osjećali na kopnu, ali da to nije ostalo bez posljedica”.

Dutton je rekao da je kombinacija pada razine kisika, rastućeg zakiseljavanja i ogromne topline oceana također viđena na kraju permskog razdoblja prije otprilike 252 miliona godina, kada je Zemlja doživjela najveće poznato izumiranje u svojoj prošlosti, poznato kao Veliko umiranje.

“Ako pogledate fosilne zapise, možete vidjeti da je isti obrazac postojao na kraju perma, gdje su dvije trećine morskih rodova izumrle”, rekla je. “Sada nemamo identične uslove, ali vrijedi istaknuti da su promjene u okolišu slične. Oceani nisu samo lijepa pozadina za vaše selfije ljeti, oslanjamo se na njih u našim životima, vrlo je važno to prepoznati”, dodaje Dutton.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad