Klimatske promjene koje već godinama predstavljaju prijetnju za čovječanstvo dovele su do rijetkog fenomena koji je stvorio administrativni problem dvjema europskim zemljama. Otapanje ledenjaka u Alpama pomaknulo je granicu između Švicarske i Italije, dovodeći u pitanje lokaciju jednog talijanskog planinarskog doma.

Granica se proteže duž drenažne pregrade, tačke na kojoj otopljena voda teče niz obje strane planine prema jednoj ili drugoj zemlji. Međutim, povlačenje ledenjaka Theodul znači da se vododjelnica spustila do tačke poznate kao Rifugio Guide del Cervino, utočištu za posjetitelje u blizini 3480 metara visokog vrha Testa Grigia – i provlači se ispod zgrade.

Tokom nedavnog boravka na ovoj lokaciji, 59-godišnji turist je upitao: “Dakle – nalazimo li se mi sad u Švicarskoj?”

Bilo je to dobro pitanje. Odgovor je bio predmet diplomatskih pregovora koji su započeli 2018. i završili kompromisom prošle godine, ali detalji ostaju tajni.

Kada je utočište izgrađeno na kamenoj uzvisini 1984. godine, njegovih 40 kreveta i dugih drvenih stolova bili su u potpunosti na talijanskom teritoriju. Ali sada je dvije trećine kolibe, uključujući većinu kreveta i restoran, tehnički smješteno u južnoj Švicarskoj.

Problem je izbio u prvi plan jer se područje, koje se oslanja na turizam, nalazi na vrhu jednog od najvećih svjetskih skijališta, s velikim razvojnim potencijalom, uključujući stanicu žičare koja se gradi nekoliko metara dalje.

Sporazum je sklopljen u Firenci u novembru 2021., ali će se ishod otkriti tek nakon što ga švicarska vlada potpiše, što se neće dogoditi prije 2023.

“Složili smo se da ćemo podijeliti razliku”, rekao je Alain Wicht, glavni granični službenik u švicarskoj nacionalnoj kartografskoj agenciji Swisstopo.

Njegov posao uključuje brigu o 7000 graničnih oznaka duž kopnene granice Švicarske s Austrijom, Francuskom, Njemačkom, Italijom i Lihtenštajnom u dužini od 1935 kilometara,

Wicht je prisustvovao pregovorima, gdje su obje strane učinile ustupke kako bi se pronašlo rješenje.

“Čak i ako nijedna strana nije izašla kao pobjednik, barem niko nije izgubio”, rekao je.

Ledenjak Theodul izgubio je gotovo četvrtinu svoje mase između 1973. i 2010. To je otkrilo stijenu ispod leda, što je pomjerilo vododjelnicu i natjeralo dvije susjedne zemlje da ponovo iscrtaju 100 metara dug dio svoje granice.

Wicht je rekao da su takve prilagodbe bile česte i da su se uglavnom rješavale usporedbom očitanja geodeta iz pograničnih zemalja, bez uplitanja političara.

“Svađamo se oko teritorija koji ne vrijedi mnogo”, rekao je. No dodao je da je ovo “jedino mjesto gdje smo odjednom imali umiješanu i zgradu”, što je dodalo i “ekonomsku vrijednost” tom zemljištu.

Njegove talijanski kolege odbile su komentirati slučaj “zbog složene međunarodne situacije”.

Jean-Philippe Amstein, bivši šef Swisstopa, rekao je da se takvi sporovi obično rješavaju razmjenom parcela zemlje jednake površine i vrijednosti. U ovom slučaju, “Švicarska nije zainteresirana za uzimanje komada ledenjaka”, rekao je, a “Talijani nisu u stanju nadoknaditi gubitak švicarske površine”.

Iako ishod ostaje tajna, 51-godišnjem domaru Luciu Truccu, rečeno je da će sklonište ostati na talijanskom tlu.

“Utočište ostaje talijansko jer smo uvijek bili Talijani”, rekao je. “Jelovnik je talijanski, vino je talijansko, a i porezi su talijanski”.

Godine pregovora odgodile su obnovu skloništa – sela s obje strane granice nisu mogla izdati građevinsku dozvolu. Radovi stoga neće biti dovršeni na vrijeme za planirano otvaranje nove žičare uz talijansku stranu planine Klein Matterhorn krajem 2023. godine. Staze su dostupne samo sa švicarskog skijališta Zermatt.

Dok se neka središta na srednjoj nadmorskoj visini pripremaju za kraj alpskog skijanja zbog globalnog zagrijavanja, skijanje je moguće tokom cijelog ljeta na padinama Zermatt-Cervinia.

“Zato moramo unaprijediti ovo područje, jer će ono sigurno biti posljednje koje će umrijeti”, rekao je Trucco.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad