Primirje bez mira: Nova normalnost u Gazi

Primirje postignuto uz posredovanje SAD-a izgledalo je kao da se raspalo. Ali do srijede ujutro, i Hamas i Izrael su objavili da su ponovo posvećeni sporazumu.

To je bila druga nasilna eskalacija od stupanja na snagu primirja 10. oktobra. Ali, baš kao i borbe koje su se dogodile devet dana kasnije, kada su ubijena dva izraelska vojnika i najmanje 36 Palestinaca, bile su kratke i završile su u roku od nekoliko sati.

Nova normalnost u Gazi, piše CNN u svom osvrtu na trenutnu situaciju u toj enklavi, čini se kao primirje koje je istovremeno krhko i trajno. Primirje koje uglavnom traje, ali može nestati u trenutku, samo da bi se ponovo uspostavilo u roku od nekoliko sati ili dana.

Do sljedeće eskalacije.

Ova situacija između sveobuhvatnog sukoba i sveobuhvatnog mira ne nudi rješenje: Palestinci će biti u stalnom strahu od sljedećeg vala smrtonosnih udara, dok će Izrael neprestano biti na ivici rata.

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je prošle sedmice da primirje "neće biti linearno putovanje". Rekao je da će imati "uspone i padove" i "preokrete i zaokrete". Potpredsjednik JD Vance jučer je rekao da će biti "malih sukoba tu i tamo". Ipak, obojica su bili optimistični u pogledu održavanja primirja.

Sporazum je nametnut uglavnom snagom volje američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je obuzdao Izrael, dok su posrednici vršili pritisak na Hamas da ga prihvati. Bit će potreban kontinuirani interes SAD-a da se sporazum održi netaknutim, posebno tokom sljedeće faze, koja zahtijeva stvaranje međunarodnih snaga za Gazu i razoružanje Hamasa, između ostalih teških zadataka.

Krhkost primirja posljedica je jaza između onoga što je sporazum do sada postigao i onoga što tek treba postići. Borbe su uglavnom prestale. Hamas je predao žive taoce i više od polovine poginulih. Izrael se povukao na žutu liniju koja označava prvu poziciju za povlačenje unutar Gaze.

Ali u trenutnoj neizvjesnosti između gotovo završene prve faze sporazuma i daleko teže druge faze, koja zahtijeva potpunije povlačenje i kraj rata, izraelske snage okupiraju više od polovine teritorije Gaze.

Prema riječima Muhammada Shehade, stručnjaka za Gazu pri Evropskom vijeću za vanjske odnose, ta teritorija uključuje izolirane ćelije Hamasa zarobljene u tunelima i izvan komande i kontrole militantne organizacije. S ograničenim resursima i bez veze s preostalim rukovodstvom Hamasa, svaka ćelija je "katastrofa u nastajanju", kaže Shehada.

"Što se ta vozila IDF-a više približe tunelu ili skrovištu tih nepovezanih, izoliranih militanata ili što im više ponestane hrane, veće su šanse da će se pojaviti u borbi s izraelskim vojnicima", rekao je Shehada za CNN. "Radije će umrijeti u borbi nego umrijeti od gladi ili čekati da ih IDF pronađe".

Nakon prvog većeg kršenja primirja 19. oktobra, Hamas je izdao saopštenje u kojem se navodi da je "kontakt s ostacima naših grupa" u područjima poput Rafaha "prekinut od nastavka neprijateljstava u martu". Shehada kaže da su upravo ti "ostaci" tempirane "bombe".

"Hamas čak ni ne zna koliko ih je još živih", rekao je Shehada.

Izrael i Hamas su se mnogo puta upuštali u kratke, oštre eskalacije prije ovog rata. 2018. i 2019. godine, dvije strane su razmjenjivale vatru u rundama neprijateljstava koje bi često završavale u roku od 48 sati. Ali sada su ove eskalacije gotovo isključivo u jednom smjeru, gdje Izrael oslobađa svoju vatrenu moć na Gazu protiv oslabljenog Hamasa.

Prema podacima palestinskog Ministarstva zdravstva, od početka primirja u Gazi je ubijeno više od 200 Palestinaca, a velika većina tokom dva dana eskalacije 19. i 28. oktobra. U istom periodu u Gazi su ubijena i tri izraelska vojnika.

Yoav Limor, vojni i odbrambeni analitičar desničarskog lista Israel Hayom, kaže da je neizbježan daljnji sukob i da će biti potrebno učešće SAD-a kako bi se spriječio raspad sporazuma.

"Hamas će ostati Hamas: on će jačati i nastaviti izvoditi napade. Svako ko vjeruje da se promijenio ne razumije kretanje ili prirodu regije", rekao je Limor. "Zato Washington mora gurati naprijed i unaprijediti sljedeću fazu sporazuma o primirju i raditi na tome da Hamas svrgne s vlasti. U suprotnom, situacija bi se mogla pogoršati".

SAD su poslale paradu svojih visokih zvaničnika da nadgledaju prekid vatre i počnu stvarati mehanizme potrebne za sljedeću fazu sporazuma, uključujući humanitarnu pomoć i obnovu Gaze. To je ogroman trošak političkog kapitala, ali je signalizirao Izraelu - i regionu - da Bijela kuća ostaje angažovana dok se svi detalji još uvijek razrađuju. SAD su odlučne da nastave proces naprijed, čak i ako je napredak postepen.

Kratkoročno gledano, rekao je Limor, "vjerovatno je da će primirje zadržati ovaj poznati obrazac nasilja i odgovora". Izrael se priprema za izbornu godinu tokom koje će premijer Benjamin Netanyahu biti oprezan u pogledu nastavka totalnog rata. Hamas također traži hudnu , ili period mira, u kojem se može oporaviti i obnoviti, rekao je.

Da bi se prekinuo ovaj obrazac primirja narušenog nasilnim eskalacijama – i spriječilo nastajanje novog normalnog stanja – potreban je veliki napredak u nekim od najtežih uslova plana od 20 tačaka, uključujući razoružanje Hamasa i stvaranje nove uprave u Gazi.

Na konferenciji za novinare u srijedu, katarski premijer Šeik Mohammed bin Abdulrahman Al Thani rekao je da je Hamas spreman odreći se vlasti u Gazi, čak i dok je priznavao da Doha "pokušava da ih sve prisili da dođu do tačke u kojoj priznaju da se moraju razoružati".

Rekao je da Hamas mora biti spreman za prelazak na sljedeću fazu sporazuma: "Moramo osigurati da su Palestinci sigurni i da su Izraelci sigurni... stvarajući politički horizont za palestinski narod i stvarajući palestinsku agenciju koja će moći biti jedini vlasnik oružja".

Ako se to ne može učiniti, Izraelci i Palestinci će ostati u limbu, zarobljeni u kratkoročnom primirju bez mira koje ne nudi dugoročne izglede za rješenje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad