Profesor Kadić otkrio koji detalj bi mogao produžiti rat u Iranu i poručio: "Evropa će trpjeti najveće posljedice"

Kadić je na početku razgovora komentarisao imenovanje novog vrhovnog vođe Irana Mojtabe Khameinija, sina donedavnog lidera Alija Khameinija koji je ubijen na početku rata, a taj izbor je izazvalo podijeljena mišljenja van Irana i bojazan protivnika režima unutar zemlje.

"Koliko je dobar, to će vrijeme pokazati, ali njegov izbor definitivno pokazuje nekoliko važnih stvari", započeo je profesor Kadić te dodao:

"Prva stvar je da je Iran uspio, u jednim vrlo složenim okolnostima, provesti izbor novog ajatolaha. Ne treba zaboraviti da je tamo ratno stanje, što ipak govori da je taj režim stabilniji i otporniji iznutra nego što se možda mislilo na početku. Druga stvar je da je izabran čovjek protiv kojeg su, da tako kažem, direktno bili predsjednici Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, što je jedan prkosan potez Irana. Rekao bih, na nekom simboličkom planu, da ipak pošalju poruku da se nisu prepali i da nisu pokleknuli pred svim tim pritiscima koje imaju."

Kadić je dodao da je za očekivati nastavak iste politike jer je novi lider bio desna ruka svog oca. Na pitanje o radikalizmu, Kadić je odgovorio:

"Ne znam da li je radikalan, ali nekoliko pitanja će sigurno u budućnosti odrediti pravac djelovanja. Ono što mene, recimo, zanima jeste da li bi on možda mogao imati na ličnom nivou više želje za osvetom zbog ubistva svog oca u odnosu na njega. Da li bi ga to moglo motivirati da još više radikalizira svoju politiku? To je nešto što će se tek u budućnosti moći vidjeti."

Savezništvo s Rusijom i unutrašnja otpornost Irana

Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je novom ajatolahu, dok je američki predsjednik Donald Trump navodno nezadovoljan. Kadić ističe da su njih dvojica neka vrsta strateških saveznika.

"Nije posve jasno koju ulogu Rusija sada igra u ovom sukobu – da li je to nekakva vojna ili obavještajna pomoć, ili nešto drugo. Ali definitivno oni priznaju i uvažavaju novo političko rukovodstvo Irana", pojasnio je Kadić.

Osvrćući se na promjenu političke dinamike nakon ubistva prethodnog vođe, Kadić je naglasio da je iranski sistem zatvoren i težak za procjenu.

"Mi uopće nemamo ankete niti pokazatelje kao u nekim demokratijama... Sve što postoji jesu određene obavještajne procjene, ali koje su također vrlo pristrasne ili površne. Po svemu sudeći, Iran se nalazi u jednoj vrlo teškoj poziciji, ali činjenica da je uspio provesti izbor novog ajatolaha i izabrati čovjeka protiv kojeg su apsolutno predsjednik SAD-a i predsjednik Izraela govori da taj režim, bez obzira na trenutnu podršku u narodu, ima određenu vrstu otpornosti koju vjerovatno prati i značajan broj podrške u javnom mnijenju", procijenio je Kadić.

Faza sukoba: Između ratnog stanja i totalnog regionalnog rata

Govoreći o trenutnoj fazi sukoba između Amerike, Izraela i Irana, Kadić je povukao jasnu granicu u definicijama.

"Iz perspektive međunarodnog prava, ratno stanje između dvije države postoji čim jedna od njih upotrijebi bilo kakav oblik vojne sile... Dakle, na osnovu te definicije ovdje očito postoji neki oblik ratnog stanja, ali po meni, iako ima značajne elemente regionalizacije, još nije dostigao ono što se zove totalni regionalni rat ili rat u punom obimu", naglasio je Kadić.

Dodao je da zemlje Perzijskog zaljeva trenutno provode samo odbrambene operacije.

"S druge strane, što se tiče Izraela i Irana kao direktnih sudionika sukoba, rekao bih da obje strane oprezno balansiraju primjenjujući strategiju kontrolisane eskalacije kroz vojne i raketne udare, svjesno vodeći računa da ovo još ne eskalira u totalni rat", smatra Kadić.

Hormuški prolaz kao instrument kompenzacije moći

Na pitanje o kontroli Hormuškog prolaza, profesor je objasnio iransku strategiju:

"Trenutno Iran vrši kontrolu. Kroz taj moreuz nastoji pokazati da, iako je inferiorniji u vojnom smislu u odnosu na Izrael i Sjedinjene Američke Države, još ima određene instrumente preko kojih to može kompenzirati. Cilj političkog i vojnog rukovodstva Irana je da ovaj rat učini nepodnošljivo skupim – ne samo za Izrael i SAD, nego i za druge zemlje u regionu, pa na koncu i za Evropsku uniju i cijeli svijet."

Ideja je, prema njegovim riječima, da posljedice postanu globalne kako bi javno mnijenje natjeralo vlade na pregovore. Ipak, upozorio je da blokiranje moreuza nije dugoročno održivo ni za Iran ni za svijet.

Nuklearna prijetnja i neizvjesna budućnost

Kada je u pitanju nuklearno naoružanje, Kadić je bio jasan:

"Mi zapravo ne znamo u kakvom je stanju iranska nuklearna infrastruktura... Paradoksalno, eskalacija u regionu može čak voditi brzoj nuklearizaciji regiona, jer će mnoge države u strahu od onoga što se dešava početi jačati svoje kapacitete."

Povukao je paralelu s Ukrajinom, navodeći da mnogi vjeruju da do ruskog napada ne bi došlo da je ta zemlja zadržala nuklearno oružje.

Nova faza međunarodnih odnosa: Kraj jedne ere

Kadić smatra da su međunarodni odnosi ušli u fazu značajnog restrukturiranja.

"Posthladnoratovska era, u kojoj su oni [Amerikanci] dominirali, definitivno je završena i slijedi žestoka borba velikih sila za oblikovanje onoga što dolazi. Čak i ako nakon Donalda Trumpa dođe drugačije političko rukovodstvo u SAD-u, povratka na staro više nema. Dolazi međunarodni poredak u kojem će međunarodno pravo i principi igrati mnogo manju ulogu, što je posebno loše za male zemlje poput Bosne i Hercegovine", kazao je Kadić.

Dalje je naveo da se Kina i Rusija u ovim odnosima ponašaju strateški i kalkulantski.

"Rusiji će biti znatno teže da definira svoju poziciju zbog rata u Ukrajini. Kina, s druge strane, igra veoma mudro, kombinujući ekonomsku moć i tvrdu diplomatiju, izbjegavajući direktno uključivanje u sukobe", naveo je Kadić.

Sigurnosni aspekt i migranti: BiH i Evropska unija

O utjecaju na Zapadni Balkan i BiH, Kadić je naglasio energetski, ali i sigurnosni rizik.

"Bosna i Hercegovina nije izolovan slučaj. Mi moramo BiH posmatrati u kontekstu Evropske unije... Mislim da sama Evropska unija trenutno nije spremna na takve sigurnosne šokove, pa je onda teško procijeniti koliko smo spremni mi. Ako sukob potraje, migracijski pritisci i na Bosnu i Hercegovinu i na EU će se dodatno pojačati. I ako pogledate geografski, ko trpi najveće posljedice, to je Evropska unija. A onda je, pomalo rekao bih, otužno gledati u zadnjih sedam dana lidere EU kao što je Kaja Kalas ili Friedrich Merz koji naprosto nemaju snage da kažu američkom predsjedniku ono što oni u stvari, ja vjerujem, iskreno i misle. A to je ono što je predsjednik Španije otvoreno poručio", mišljenja je Kadić.

Kao ključni indikator za budućnost, Kadić ističe diplomatske poruke direktnih učesnika i pitanje kredibiliteta.

"Ako novi iranski ajatolah izrazi želju za pregovorima, a SAD i Izrael se počnu umarati od troškova rata, postavlja se pitanje da li mogu pristati na pregovore bez da ugroze svoj politički kredibilitet. Trump se, recimo, hvalio ubistvom starog ajatolaha... Ako novi ajatolah zatraži pregovore, da li će oni moći pristati na to bez gubitka kredibiliteta? To je pitanje koje bi moglo produžiti rat", poručio je Kadić.

Razgovor je završen zaključkom o obezvrijeđenosti ljudskih života u velikim geopolitičkim procesima.

"Nažalost, čini se da su upravo oni najbezvrijedniji u cijelom ovom procesu", zaključio je profesor Kadić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad