Protest u Iranu se rasplamsava - demonstranti na ulicama, desetine mrtvih: Šta je uzrokovalo antivladine demonstracije

Iranci su u petak izašli na ulice kako bi pokrenuli najveći pokret protiv Islamske republike unazad tri godine i više, nakon što su vlasti nametnule nestanak interneta u sklopu represivnih mjera u kojima su poginule desetine ljudi.
Iranski vrhovni vođa obećao je da vlasti neće popustiti pred brzorastućim protestnim pokretom, što je postavilo temelje za intenziviranje nasilnog obračuna.
Protesti su bjesnili u gradovima i mjestima širom zemlje posljednjih dana, predstavljajući prijetnju autoritetu režima, koji je značajno oslabljen od posljednjeg velikog protestnog pokreta u zemlji 2022. godine.
U svom prvom govoru od početka demonstracija 28. decembra, ajatolah Ali Hamnei je demonstrante opisao kao "vandale" i "sabotere" i optužio ih da rade u ime stranih interesa.
Demonstranti su "uništavali vlastite ulice kako bi usrećili predsjednika druge zemlje... jer je rekao da će im priskočiti u pomoć", rekao je Hamnei, misleći na Donalda Trumpa koji je zaprijetio američkom intervencijom u Iranu ako vlasti ubiju demonstrante.
Protesti su počeli nakon naglog pada vrijednosti valute zemlje, ali su se brzo pojavili zahtjevi za političke reforme i kraj vladavine režima.
U teheranskom okrugu Sadatabad, ljudi su u petak udarali u lonce i skandirali antivladine slogane, uključujući "smrt Hamneiju", pokazao je video koji je potvrdio AFP.
Druge slike s društvenih mreža prikazivale su slične proteste i u drugim dijelovima Teherana, dok su videozapisi koje su objavile televizijske stanice na perzijskom jeziku izvan Irana prikazivali veliki broj ljudi koji sudjeluju u novim protestima u istočnom gradu Mašhadu, Tabrizu na sjeveru i svetom gradu Komu.
Američka novinska agencija Human Rights Activists saopštila je da je najmanje 50 ljudi ubijeno u nasilju koje je pratilo proteste, dok je više od 2.270 privedeno.
Protesti su uslijedili nakon ogromnih demonstracija u četvrtak, koje su bile najveće u Iranu od protestnog pokreta 2022-2023. godine, izazvanog smrću Mahse Amini tokom pritvora, koja je uhapšena zbog navodnog kršenja pravila odijevanja za žene. Vlasti ovog puta izgledaju ranjivije zbog teške ekonomske situacije i posljedica prošlogodišnjeg sukoba s Izraelom i SAD-om.
Trumpove prijetnje i medijski mrak
Trump je u intervjuu za Fox News u četvrtak sugerirao da se vrhovni vođa sprema pobjeći iz Irana. "On traži mjesto gdje će otići. Situacija postaje sve lošija", rekao je.
U petak navečer je upozorio iranske lidere da "bolje ne počinju pucati jer ćemo i mi početi pucati".
Šef iranskog pravosuđa, Gholamhossein Mohseni Ejei, rekao je da će posljedice za demonstrante biti "odlučujuće, maksimalne i bez ikakve pravne povlastice".
Lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije objavili su u petak navečer zajedničku izjavu u kojoj pozivaju Iran na suzdržanost.
"Duboko smo zabrinuti zbog navoda o nasilju koje su počinile iranske snage sigurnosti i oštro osuđujemo ubistvo demonstranata", rekli su. "Iranske vlasti imaju odgovornost da zaštite vlastito stanovništvo i moraju dozvoliti slobodu izražavanja i mirnog okupljanja bez straha od odmazde. Pozivamo iranske vlasti da pokažu suzdržanost, da se suzdrže od nasilja i da poštuju osnovna prava iranskih građana".
Zatvaranje interneta uvedeno u četvrtak drastično je smanjilo količinu informacija koje izlaze iz zemlje. Iranska grupa za ljudska prava Hengaw izvijestila je da je protestni marš nakon molitve petkom u Zahedanu, gdje dominira manjina Baloch, dočekan pucnjavom u kojoj je ranjeno nekoliko ljudi.
Amnesty International je saopštio da "potpuno gašenje interneta" ima za cilj "sakriti pravi obim teških kršenja ljudskih prava i zločina prema međunarodnom pravu koje provode kako bi ugušili" proteste.
Nestanak struje sada traje već 36 sati, saopštila je u subotu monitorska kompanija Netblocks.
"Nakon još jedne noći protesta koji su dočekani represijom, metrike pokazuju da je nacionalna blokada interneta i dalje na snazi 36 sati", navodi se u objavi na X.
Norveška nevladina organizacija Iran Human Rights, koja je objavila prethodni broj od 45 žrtava dan ranije, saopštila je da su snage sigurnosti ubile najmanje 51 demonstranta, uključujući devetero djece, a stotine drugih su povrijeđene.
Video snimci sa protesta u četvrtak prikazuju hiljade ljudi kako marširaju ulicama Teherana, pale zgradu u vlasništvu iranskih državnih emitera i ističu zastavu sa simbolom lava i sunca - zastavu Irana prije revolucije 1979. godine koja je dovela sadašnji režim na vlast.

Reza Pahlavi, prognani sin pokojnog šaha, koji je u četvrtak navečer pozvao na proteste, ponovo je pozvao na održavanje demonstracija u petak u 20 sati (16:30 GMT). Također je pozvao Trumpa da pomogne demonstrantima, rekavši da Hamnei "želi iskoristiti ovaj nestanak struje da ubije ove mlade heroje".
Snimci od četvrtka prikazuju demonstrante kako skandiraju u znak podrške Pahlaviju, uključujući i one u Mašhadu, Hamneijevom rodnom gradu. Demonstranti koji su izašli u četvrtak navečer rekli su da su dočekani s nasiljem – što je dio onoga što grupe za ljudska prava nazivaju već brutalnim obračunom.
"Ciljaju u oči", rekla je Maryam, 25-godišnja umjetnica koja je bila na protestima u Teheranu u ranim jutarnjim satima petka, za Guardian putem tekstualne poruke. "Faraja [uniformisana policija], Basij [paravojna milicija], pa čak i odredi za ubijanje u civilu ulaze u gomilu na motociklima. Ne znam koliko će dugo internet raditi, ali nas je na hiljade na ulicama i bojim se da ću se probuditi sa stotinama žrtava".

Iranski državni mediji su u petak prvi put priznali proteste, predstavljajući nemire kao nasilne nerede koje su podstakli "teroristički agenti" SAD-a i Izraela. Državni TV kanali su prikazivali atmosferu normalnosti, emitujući snimke provladinih demonstracija i govoreći da život za većinu Iranaca teče uobičajeno.
Državni mediji tvrdili su da je Iran uhvatio agente Mossada, izraelske obavještajne agencije, koji su se infiltrirali u protestne pokrete. Press TV, u iranskom vlasništvu, izvijestio je da izraelska špijunska ćelija planira "operaciju ubistava pod lažnom zastavom s ciljem okrivljavanja države za smrt civila".
Govoreći u petak u Bejrutu, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi ponovio je tvrdnje o miješanju stranaca. "Protesti koji se dešavaju u Iranu se naravno razlikuju od protesta u drugim zemljama zbog intervencija SAD-a i Izraela u proteste", rekao je. "Morate pogledati sve izjave SAD-a i Izraela da biste vidjeli kako se miješaju".
Sjedinjene Američke Države su u petak saopštile da je iranski ministar vanjskih poslova "u zabludi" nakon što je optužio Izrael i Washington da podstiču proteste koji su zahvatili Islamsku republiku.
"Ova izjava odražava sumanuti pokušaj skretanja pažnje s ogromnih izazova s kojima se iranski režim suočava kod kuće", rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta.
Vlasti su u Iranu prekinule pristup internetu u četvrtak oko 20 sati po lokalnom vremenu, otprilike u isto vrijeme kada je Pahlavi pozvao na proteste. Bilo je teško razumjeti šta se tačno dešava u Iranu i pravi obim protesta, zbog prekida interneta i telefonskih linija. Grupe za ljudska prava saopštile su da je zbog zatvaranja interneta otežano i dokumentovanje kršenja ljudskih prava.
Studenti univerziteta u Teheranu rekli su da pokušavaju pronaći način da izbjegnu gašenje interneta, oslanjajući se na metode koje su razvili tokom rata s Izraelom tokom ljeta kada su vlasti također zatvorile pristup.
Hossein, 22-godišnji student univerziteta, rekao je: "Od juna pokušavamo na nekoliko načina pronaći ove 'tajne tunele' koji mogu usmjeriti naše poruke izvan zemlje. Grupa nas i dalje može razgovarati, ali vidim da su i mobilne linije u prekidu".
Demonstranti su u četvrtak, po svemu sudeći, odgovorili na Pahlavijev poziv, skandirajući protiv vlade u 20 sati, kao i pozivajući prognanog prijestolonasljednika da se vrati.
Jedna demonstrantica, Mehnaz, rekla je da vjeruje da Pahlavi može pomoći u tranziciji ka demokratiji. "Prošli put [2022.] nismo uspjeli da se ujedinimo pod jakom opozicijom, ali smo naučili lekcije", rekla je 46-godišnjakinja. "Moramo se okupiti za njega jer očajnički želimo da preživimo".
Elementi protestnog pokreta, koji do sada uglavnom nije imao vođu, okupili su se oko te ličnosti, iako nije bilo jasno da li su skandiranja uglavnom bila u znak podrške prijestolonasljedniku ili vladavini prije 1979. godine.
"Ponosan sam na svakog od vas koji ste osvojili ulice širom Irana u četvrtak navečer", rekao je Pahlavi u objavi na X. "Znam da uprkos zatvaranju interneta i komunikacije, nećete napustiti ulice. Pobrinite se da pobjeda bude vaša!"
Pahlavijev poziv na nove demonstracije u petak bio bi još jedan test popularnosti prognane osobe i istrajnosti protesta uprkos represiji vlasti.
Njegova organizacija je tvrdila da su desetine hiljada pripadnika obezbjeđenja signalizirali svoju namjeru da prebjegnu putem platforme koju su postavili, te da je organizacija bila preplavljena zahtjevima od strane policajaca.
Human Rights Watch (HRW) i Amnesty International osudili su ono što su nazvali upotrebom sile od strane vlasti i masovnim proizvoljnim hapšenjima. HRW je dokumentovao smrt 28 demonstranata koje su snage sigurnosti upucale između 31. decembra i 3. januara, sa slučajevima kada su vlasti koristile puške i sačmarice napunjene metalnim zrnima.
"Do sada smo dokumentovali mnoge potresne obrasce kršenja ljudskih prava koje su vlasti više puta počinile tokom prethodnih rundi gušenja protesta, uključujući one u novembru 2019. i proteste Žena, život, sloboda 2022. godine", rekla je Bahar Saba, viša istraživačica Human Rights Watcha za Iran i Kuvajt.
Čini se da je obračun samo učvrstio odlučnost demonstranata, od kojih su mnogi opisali scene prkosa, uključujući bacanje kamenja na policajce, što ih je prisililo na povlačenje.
Ali, 21-godišnji student u Teheranu, poručio je putem SMS poruke: „Je*** ih! Kukavice su napustile svoja vozila i pobjegle! Večeras smo preuzeli ulice. Spalit ćemo im kombije, iste one koje koriste da odvlače naše sunarodnjake i otimaju naše sestre s ulica. Zemlja pripada nama!"
Bijes prema teokratskom režimu i njegovim liderima kao da je ključao tokom cijele sedmice. U srijedu su gomile muškaraca upale u šiitsko sjemenište u gradu Gonabadu, udarajući osoblje štapovima i oštećujući objekat, prema riječima direktora sjemeništa, Ismaila Tavakolija.
Druga osoba je rekla da su nenaoružani demonstranti sukobljavali se s interventnom policijom i bacali kamenje kao odgovor na metke koje su ispaljivali policajci. „Vulgarni su i govore da smo u krevetu s Izraelcima i Amerikancima“, rekao je Farzad, 37-godišnji vlasnik pokretne prodavnice u gradu Raštu na sjeveru Irana. „Nazivaju nas izdajnicima. Oni su ti koji su izdali sam osjećaj da si Iranac.“
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare