
Porast broja slučajeva žute groznice i denge u Južnoj Americi naglašava sve veći napad na zdravlje ljudi uzrokovan klimatskom krizom, pri čemu zarazne bolesti koje šire komarci i smrtonosna vrućina sada prodiru i u umjerene regije poput Evrope, upozorili su stručnjaci na klimatskom samitu CoP30 .
Prema podacima Panameričke zdravstvene organizacije , ove godine je u Južnoj Americi zabilježeno 356 slučajeva žute groznice i 152 smrtna slučaja, uglavnom u regiji Amazonije . Osim velikog porasta u 2017. i 2018. godini, ovo je najveći broj slučajeva žute groznice bilo koje godine na kontinentu, osim jedne, od 1960. godine.
Trenutni val žute groznice, koji može uzrokovati groznicu, mučninu, pa čak i otkazivanje organa, dolazi nakon jedne od najgorih godina u historiji Brazila po pitanju denge. U 2024. godini u Brazilu je zabilježeno gotovo 6,5 miliona slučajeva denge i oko 5.000 smrtnih slučajeva. Prošla godina je također bila iznenađujuće rekordna godina za dengu u Evropi , sa 304 prijavljena slučaja - više od 275 slučajeva prijavljenih u prethodnih 15 godina zajedno.
I žutu groznicu i dengu prenose komarci vrste Aedes, koji uspijevaju u toplim uvjetima i stajaćoj vodi. Klimatska kriza, koja podiže globalne temperature i uzrokuje obilnije padavine, pogoršava oko polovinu poznatih patogenih bolesti kod ljudi, utvrdili su naučnici, dok komarci koji prenose bolesti šire svoj domet u svijetu koji se brzo zagrijava.
Nagli porast broja prenosivih bolesti u amazonskoj regiji dolazi u vrijeme kada se u Belému, brazilskom gradu koji se nalazi blizu ušća rijeke Amazon, održavaju pregovori UN-a o klimi.
Zdravlje je, do prije nekoliko godina, bilo uglavnom zanemareno područje klimatske krize na ovim godišnjim samitima, ali UN je četvrtak proglasio "danom zdravlja" na CoP30 i promovirao novi plan za pomoć zemljama u suočavanju s nizom bolesti i po život opasnih stanja uzrokovanih sve toplijim svijetom.
„Širom svijeta, ljudi žive svakodnevnu realnost da je klimatska kriza ujedno i kriza javnog zdravlja“, rekao je Simon Stiell, šef UN-a za klimu. „Rastuće temperature, poplave, suše i oluje odnose živote, podstiču bolesti i pothranjenost te vrše ogroman pritisak na zdravstvene sisteme.“
Stiell je rekao da će novi zdravstveni akcioni plan Belém , koji predvode brazilska vlada i Svjetska zdravstvena organizacija, pomoći zemljama u nadzoru, najboljim praksama i izgradnji kapaciteta kako bi im se pomoglo u suočavanju sa zdravstvenim problemima uzrokovanim klimatskim promjenama. Koalicija od 35 filantropskih organizacija obećala je 300 miliona dolara finansiranja ove inicijative.
„Čovječanstvo može pobijediti u ovoj globalnoj borbi protiv klime samo ako povežemo snažnije klimatske akcije s glavnim prioritetima ljudi u njihovom svakodnevnom životu“, rekao je Stiell. „A malo je većih prioriteta od našeg zdravlja.“
Ali zagovornici klimatskih promjena i zdravstveni stručnjaci kažu da će biti potrebno učiniti mnogo više kako bi se suočile s posljedicama visokih temperatura i sve gorih katastrofa poput poplava. U srijedu je Al Gore, bivši potpredsjednik SAD-a, rekao da nedavni dokazi da rastuća vrućina ubija jednu osobu u minuti širom svijeta pokazuju da vlade ozbiljno ne uspijevaju obuzdati direktnu štetu klimatske krize na ljude.
„Dokle ćemo mirno stajati... i nastavljati pojačavati termostat kako bi ovakvi događaji postali još gori?“, rekao je Gore.
Zdravstveni stručnjaci rekli su da nekoliko faktora uzrokuje širenje zaraznih bolesti, poput krčenja šuma za poljoprivredu i stanovanje, što ljude približava životinjama koje mogu širiti zoonoze.
„To je ujedno i globalizacija, a i činjenica je da su komarci pametni, kao i bakterije“, rekla je Maria Guevara, međunarodna medicinska sekretarica organizacije Médecins Sans Frontières ili Doktori bez granica, koja je na skupu u Belému.
„Bilo da se radi o bakterijama ili virusima, oni prenose, samo su u tom slučaju pametniji od ljudi jer su prilagođeniji i prilagodit će se da bi preživjeli. Mi smo prespori. Znamo šta trebamo učiniti u vezi s klimatskim promjenama, ali ne poduzimamo ništa.“
Guevara je rekao da će biti potrebno učiniti mnogo više kako bi se opremile zemlje u kojima se javljaju izbijanja bolesti pogoršana ekstremnim vremenskim uslovima. Ljekari bez granica su posljednjih godina morali reagovati na izbijanja žute groznice u Brazilu i Demokratskoj Republici Kongo nakon teških suša ili poplava. Distribucija vakcina može biti otežana čak i u zemljama poput Brazila, gdje je vakcinacija protiv žute groznice besplatna.
„Imali smo ogromne epidemije denge i porast broja slučajeva žute groznice čak i izvan regije Amazonije zbog obilnih kiša i visokih temperatura, što uzrokuje da komarci više ujedaju i utiče na reprodukciju virusa u komarcima“, rekla je Rachel Vicente, stručnjakinja u centru za zdravstvene nauke na brazilskom Federalnom univerzitetu Espírito Santo.
„Ljudi također žive u blizini više mjesta za razmnožavanje, posebno u urbanim područjima Brazila. To je savršena oluja i više nije problem samo tropskih područja, imali smo izbijanja zaraze u Evropi jer tamo postaje toplije i postaje lakše za vektora", ističe i dodaje:
„Svi moramo više sarađivati na polju otpornosti jer će se sve zemlje morati pripremiti za ovo sada, ne samo neke od njih.“
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare