Dodjela Nobelove nagrade za mir 1973. godine visokom američkom diplomati Henryju Kissingeru i političaru Le Duc Thou iz Sjevernog Vijetnama se smatra jednom od najspornijih odluka u historiji te nagrade, a prema novoobjavljenim dokumentima je odluka napravljena uz puno saznanje da je bila mala vjerovatnoća da će pregovori koje su oni vodili zaustaviti rat, javlja Reuters. Nobelov komitet bio svjestan da Henry Kissinger nije postigao mir u Vijetnamu

Nominacije za nagradu za mir ostaju tajne 50 godina. Stoga su tek 1. januara dokumenti o nagradi dodijeljenoj Kissingeru i glavnom pregovaraču Thu postali dostupni na na zahtjev.

Kako navodi Reuters, odluka je šokirala mnoge u to vrijeme jer je Kissinger, tadašnji američki savjetnik za nacionalnu sigurnost i državni sekretar pod predsjednikom Richardom Nixonom, igrao veliku ulogu u američkoj vojnoj strategiji u završnim fazama sukoba u Vijetnamu 1955-75.

“Sada sam još više iznenađen nego što sam bio u to vrijeme da je komitet mogao donijeti tako lošu odluku“, rekao je za Reuters Stein Toennesson, profesor na Institutu za istraživanje mira u Oslu koji je pregledao dokumente.

Kissinger i Tho su u januaru 1973. godine postigli Pariški mirovni sporazum prema kojem je Washington završio vojno povlačenje iz Južnog Vijetnama nakon što je u velikoj mjeri prekinuo ofanzive i izbjegao borbu protiv komunističkog sjevera, s obzirom sa pogoršanje morala američkih vojnika i ogromnim antiratnim protestima koji su se odvijali u SAD-u.

Međutim, i Sjeverni i Južni Vijetnam su ubrzo počeli ignorisati prekid vatre koji je bio predviđen sporazumima. Južni Vijetnam je odbio da potpiše sporazum tvrdeći da je došlo do izdaje, s obzirom da sporazum nije naveo da se snage Sjevernog Vijetnama moraju povući sa juga.

Rat je bjesnio dok su snage Sjevera brzo napredovale na jugu koji je tada ostavljen bez kritične podrške SAD-a i oslabljen korupcijom na visokom nivou.

Borbe su okončane tek 30. aprila 1975. godine nakon što su snage Sjevernog Vijetnama zauzele južni glavni grad Sajgon, što je izazvalo haotičnu i ponižavajuću evakuaciju preostalih Amerikanaca i lokalnih saveznika helikopterom s krova američke ambasade.

Le Duc odbio nagradu, članovi komiteta dali ostavke

Le Duc Tho je odbio Nobelovu nagradu, navodeći da mir još nije uspostavljen, a dvoje od pet članova norveškog Nobelovog komiteta su tada dali ostavke u znak protesta.

Kissinger je primio nagradu ali nije otputovao u Norvešku na ceremoniju i kasnije je pokušavao da je vrati.

Tho, koji je preminuo u 78. godini 1990. godine, bio je general, diplomata i član vladajućeg Politbiroa Sjevernog Vijetnama. Nadgledao je pobunu južnog Vijetkonga protiv vlade Sajgona iz kasnih 1950-ih, a kasnije i odlučujuću ofanzivu Sjevera 1974-75. koja je dovela do ujedinjenja pod vlašću Hanoja.

Kissinger, koji sada ima 99 godina i još uvijek je istaknuti komentator vanjske politike i rješavanja sukoba, uključujući po pitanju rata u Ukrajini, nije odmah odgovorio na zahtjeve za komentar o objavljivanju dosijea Nobelove nagrade za mir iz 1973. godine.

Kissingeru također bilo jasno da nije zaslužio nagradu

Dokumenti koje su pregledali novinari Reutersa otkrivaju da je za nagradu Kissingera i Thoa predložio član Nobelovog komiteta, norveški akademik John Sanness, 29. januara 1973. godine, samo dva dana nakon potpisivanja Pariškog sporazuma.

Hiljade ljudi mogu nominirati kandidate za nagradu, uključujući određene profesore, bivše nobelovce i čelnika država.

“Moje obrazloženje je da bi ovaj izbor podvukao pozitivnu stvar što su razgovori doveli do sporazuma koji će okončati oružani sukob između Sjevernog Vijetnama i Sjedinjenih Država“, naveo je u svom pismu tada Sanness, koji je preminuo 1984. godine.

Međutim, dodao je da je svjestan “da će tek u vremenu koje dolazi postati jasno (kakav će) značaj sporazum imati u praksi“.

Pismo o nominaciji i izvještaji pripremljeni za razmatranje komiteta pokazali su da je komitet bio “potpuno svjestan” da je “malo vjerovatno da će se dogovori održati”, rekao je Toennesson.

“Nagrada je dodijeljena Kissingeru jer je izvukao SAD iz Vijetnama… bez ikakvog mirnog rješenja u Južnom Vijetnamu“, rekao je.

Tho je, kako je rekao, nominovan jer je komisija smatrala da “ne može to dati samo Kissingeru”.

“Njemu (Kissingeru) je trebao partner i onda su dodali Le Duc Thoa, o kojem su malo znali. Izvještaj o (njemu) je prilično slab“, dodao je Toennesson.

Među objavljenim dokumentima je i originalni telegram koji je Tho poslao iz Hanoja u kojem se navodi da je “nemoguće” da prihvati nagradu za mir.

“Kada se bude poštovao pariški sporazum o Vijetnamu, utihne oružje i zaista se uspostavi mir u Južnom Vijetnamu, razmotrit ću prihvatanje ove nagrade”, napisao je tada Tho.

Američka vojna intervencija u Vijetnamu početkom 1960-ih je predstavljena kao potez za obuzdavanje širenja komunizma.

Na kraju je Pariški sporazum zapečatio izlazak SAD-a iz rata koji je u toj zemlji doveo do velikih podjela. Međutim, sporazum nije donio mir Vijetnamu.

Dana 1. maja 1975. Godine, samo jedan dan nan nakon pada Sajgona kojim je okončan rat, Kissinger je pokušao da vrati nagradu putem američke depeše Nobelovom komitetu u kojoj je naveo da je “mir koji smo tražili pregovorima silom poništen“.

Komitet je odbio da preuzme nagradu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad