Turska je Rusiji odgodila plaćanje računa za prirodni gas od 600 miliona dolara do 2024. godine, izjavila su u srijedu dva izvora, što je prvo takvo odgađanje prema sporazumu objavljenom prošle sedmice koji naglašava produbljivanje veza između Ankare i Moskve, navodi Reuters.

Prema uslovima sporazuma, Turska može Rusiji odgoditi plaćanje do 4 milijarde dolara do naredne godine, rekla su za Reuters dva izvora pod uvjetom da ostanu anonimni.

Detalji ovog dogovora nisu ranije objavljeni.

Turska, koja se priprema za izbore u nedjelju, uveliko zavisi od uvoza energenata, a Rusija je njen najveći dobavljač.

Kako navodi Reuters, sporazum o plaćanju gasa ublažava određeni pritisak na turske devizne rezerve, koje su iscrpljene neortodoksnom ekonomskom politikom koja je imala za cilj da podrži liru, kao i rastom cijena energije nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine.

“Zvanično je isplata vrijedna 600 miliona dolara odgođena za narednu godinu. Povećanje cijena energenata imalo je ogroman uticaj na to“, rekao je jedan od upućenih izvora.

Izvor je rekao da bi Turska mogla dalje odgoditi takva plaćanja u narednim mjesecima u zavisnosti od kretanja cijena energije.

Rusko i tursko ministarstvo energetike, kao i njihove energetske kompanije Gazprom i Botas, nisu odgovorile na zahtjeve za komentar o ovom pitanju.

Turski ministar energetike Fatih Donmez rekao je prošle sedmice da su Turska i Moskva dogovorile sporazum kojim se Ankari dozvoljava da odgodi plaćanje energije do određenog iznosa, ali nije iznio detalje.

Turski račun za uvoz energije dostigao je rekordnih 100 milijardi dolara 2022. godine, a u godini do februara je uvezla 39% od svojih ukupnih 53,5 milijardi kubnih metara (bcm) prirodnog gasa iz Rusije.

Bliske veze

Kako navodi Reuters, sporazum naglašava veze između Rusije i Turske, uz bliskost između predsjednika Vladimira Putina i Recepa Tayyipa Erdogana koja im omogućava česte razgovore o pitanjima koja se kreću od energetike do ratova u Ukrajini i Siriji.

Turska je nastojala da uspostavi ravnotežu u ratu između Rusije i Ukrajine, suprotstavljajući se zapadnim sankcijama Moskvi, dok Kijevu šalje oružje. Ankara je također pomogla da se postigne dogovor koji je omogućio nastavak proizvodnje ukrajinskih žitarica.

Ankara i Moskva su sarađivale i u drugim regionalnim sukobima, uglavnom zahvaljujući odnosu između njihovih lidera, pomažući im da dođu do rješenja u Libiji, Siriji i po pitanju konflikta između Jermenije i Azerbejdžana, uprkos tome što uglavnom podržavaju suprotstavljene strane.

Nedavno je ruska državna kompanija za nuklearnu energiju Rosatom izgradila nuklearnu elektranu Akkuyu vrijednu 20 milijardi dolara, 4.800 megavata (MW). Erdogan je ranije predložio dalju saradnju sa Rusijom u sektoru odbrane i energetike.

Rastući odnosi također su izazvali zabrinutost Zapada da se Turska udaljava od svojih veza u NATO savezu. Ankara kaže da ostaje vjerna NATO-u, ali da treba da uravnoteži svoje odnose.

Kako navodi Reuters, ankete pokazuju da bi Erdogan mogao izgubiti izbore uglavnom zbog krize troškova života i naglog pada vrijednosti lire, što je uglavnom uzrokovano programom njegove vlade smanjenja kamatnih stopa uprkos visokoj inflaciji.