Mračne metode tajnih službi
Roditelji su tražili pomoć za sina s autizmom, a država mu je poslala lažnog prijatelja koji ga je gurao prema ekstremizmu

Kada su roditelji trinaestogodišnjeg dječaka s autizmom u Australiji zatražili pomoć policije, nisu mogli pretpostaviti da će njihov sin uskoro steći internetskog prijatelja iza čijeg se profila krije policijski operativac. Njihova komunikacija prerasla je u opsežnu antiterorističku istragu, a sud je kasnije utvrdio ozbiljne nepravilnosti u postupanju istražitelja.
U zajedničkoj operaciji učestvovala je i australska obavještajna služba ASIO. Slične istrage u Sjedinjenim Američkim Državama, u kojima su prikriveni agenti FBI-ja komunicirali s mladima s autizmom, dodatno su otvorile raspravu o granicama državnih ovlaštenja i mogućnosti policijskog provociranja krivičnih djela.
“Otišli smo u policijsku stanicu, ne s kriminalcem, nego s našim djetetom s invaliditetom kojem je bila potrebna pomoć” - ovim je riječima otac dječaka poznatog pod pseudonimom Thomas Carrick opisao početak slučaja o kojem je australski SBS opširno izvještavao ove jeseni.
Thomas je imao 13 godina. Dijagnosticirani su mu autizam i intelektualne teškoće. U školi je doživljavao vršnjačko nasilje, teško je uspostavljao prijateljstva, a na internetu je sve više vremena provodio istražujući propagandu takozvane Islamske države (ISIS).
Njegovi roditelji nisu ignorirali zabrinjavajuće ponašanje. Obratili su se policiji, sarađivali sa stručnjacima i pristali na uključivanje sina u program za sprečavanje nasilnog ekstremizma.
Istovremeno je, bez njihovog znanja, započela drugačija intervencija.
Australska federalna policija uspostavila je kontakt s dječakom preko interneta. Prikriveni službenik koristio je dva lažna identiteta i predstavljao se osobama koje dijele Thomasova interesovanja.
Tokom 71 dana operacije s dječakom je komunicirao njih 55. Prema sudskim dokumentima, razmijenjeno je približno 1.400 stranica poruka.
Razgovarali su o školi, porodici, hrani, svakodnevnim problemima. Policijski operativac znao je da Thomas ima autizam i da je društveno izoliran.
“Moj sin mi je počeo govoriti da je upoznao nekoliko prijatelja na internetu, da su mu veoma dobri prijatelji i da ga razumiju”, ispričala je njegova majka za SBS.
Otac je kasnije opisao koliko je dječaku značilo to poznanstvo:
“Toliko se vezao. Nije želio izgubiti tu osobu ni po koju cijenu, jer mu je to bio jedini prijatelj.”
Iza prijateljstva stajala je kontroverzna policijska operacija.
Agent podsticao dječakovu fascinaciju ISIS-om
U početku je komunikacija izgledala kao uobičajeno internetsko dopisivanje. Međutim, operativac je razgovore često vraćao na nasilni ekstremizam.
Prema sudskim dokumentima, sugerirao je dječaku da bi mogao biti dobar bombaš samoubica ili snajperista. U komunikaciji su se pojavljivale i ideje o napadima u Melbourneu.
Thomas je jednom prilikom sagovorniku ukazao na činjenicu da ima samo 13 godina i autizam. Razgovor se ipak nastavio u smjeru ekstremističkog nasilja.
Za policiju je riječ bila o operaciji usmjerenoj na procjenu sigurnosne prijetnje. Ali sud je kasnije utvrdio da je postupanje prikrivenog službenika dodatno poticalo upravo ono ponašanje koje je rehabilitacijski program pokušavao promijeniti.
Sutkinja Lesley Fleming u oktobru 2023. godine trajno je obustavila prvobitni krivični postupak protiv dječaka.
U obrazloženju je ocijenila da je postupanje policije bilo ozbiljno suprotno standardima koji se očekuju od organa za provođenje zakona.
Posebno je problematičnim smatrala to što je operativac podsticao dječakovu fascinaciju ISIS-om, dok su stručnjaci i roditelji istovremeno pokušavali smanjiti njegovu izloženost ekstremističkim sadržajima.
Sud je utvrdio da su istražitelji znali za dječakovu dob, autizam i intelektualne teškoće.
Nisu, međutim, obavijestili njegovu porodicu ni rehabilitacijski tim o prirodi i intenzitetu prikrivene komunikacije.
Sutkinja je zaključila da su takve metode ozbiljno kompromitirale rehabilitaciju i da bi nastavak postupka značio toleriranje neprihvatljivog policijskog postupanja.
U operaciji učestvovala i australska obavještajna služba
Istraga nije bila ograničena na jednog policijskog službenika.
Operacija je provedena u okviru zajedničkog djelovanja australske federalne policije, policije savezne države Viktorije i Australske sigurnosno-obavještajne organizacije (ASIO).
Direktor ASIO-a Mike Burgess javno je branio uključenost sigurnosnih institucija.
“Mi ne radikaliziramo ljude. Mi istražujemo prijetnje sigurnosti”, izjavio je Burgess.
Naglasio je da je postupanje prema maloljetnicima posebno zahtjevno, ali da sigurnosne službe moraju reagirati kada raspolažu informacijama o mogućim terorističkim prijetnjama.
Zamjenik komesara australske federalne policije Ian McCartney pred parlamentarnim odborom obrazložio je da su nadležne institucije procijenile kako prijetnja raste i da dotadašnje intervencije nisu dale očekivane rezultate.
McCartney je branio odluku o pokretanju operacije, navodeći da bi je, u istim okolnostima, ponovo odobrio.
Takvo obrazloženje nije promijenilo sudsku ocjenu konkretnih metoda koje su korištene.
Uloga ASIO-a u zajedničkoj operaciji dokumentovana je, ali nije utvrđeno da je sama obavještajna služba neposredno vodila internetsku komunikaciju s dječakom. To je činio prikriveni policijski službenik.
Prema dokumentima pribavljenim na osnovu australskog zakona o slobodi informacija, operacija pod nazivom Bourglinster koštala je više od pola miliona australskih dolara.
“Dali su mu osjećaj pripadnosti”
Australski SBS ponovo se bavio slučajem u septembru 2026. godine, razgovarajući s Thomasovim roditeljima, advokatom i stručnjacima za sprečavanje ekstremizma.
Njegova majka posebno je govorila o emocionalnom odnosu koji je policijski operativac izgradio s dječakom.
“Najgore što su uradili jeste to što su mu dali osjećaj pripadnosti. Ispunili su njegovu izolaciju.”
Advokat Nick Jane smatra da je policija bila upoznata s dječakovom ranjivošću, ali da je nije uzela u obzir na način koji bi omogućio njegovu zaštitu.
“Bila je to osoba koja je prepoznala ranjivost i iskoristila je, umjesto da pomogne”, rekao je Jane.
Slične primjedbe iznijela je Peta Lowe, australska stručnjakinja koja je godinama radila na programima sprečavanja nasilnog ekstremizma.
Prema njenoj procjeni, policija nije dovoljno razumjela koliko je vremena potrebno za promjenu duboko ukorijenjenih obrazaca ponašanja, posebno kod mladih s razvojnim teškoćama.
“Mislim da je četiri godine razvijao takve obrasce ponašanja, a oni su očekivali da će ih autistična mlada osoba s intelektualnim teškoćama promijeniti za mjesec dana”, izjavila je Lowe.
U sudskim dokumentima zabilježena su i stručna upozorenja da Thomasovo zanimanje za ISIS treba razmatrati u kontekstu njegovih razvojnih teškoća.
Kod nekih osoba s autizmom mogu se razviti izrazito intenzivna i usko ograničena interesovanja. Sama fascinacija određenom temom ne mora podrazumijevati prihvatanje njene ideologije niti namjeru da se ona pretoči u djelovanje.
To, naravno, ne znači da prijetnje treba zanemariti. Ali procjena njihove ozbiljnosti zahtijeva razumijevanje osobe koja ih izgovara, naročito kada je riječ o maloljetniku.
Slučaj nije završen: Nove prijetnje i novi postupak
Nakon obustave prvobitnog postupka Thomas je ponovo došao u sukob sa zakonom.
Tokom 2025. godine objavljivao je ekstremističke sadržaje i uputio ozbiljne antisemitske prijetnje jednoj jevrejskoj zajednici u Melbourneu.
Priznao je krivicu za nova krivična djela povezana s terorizmom. Australski ABC izvijestio je u maju 2026. godine o sudskom postupku i mjerama izrečenim tada osamnaestogodišnjem mladiću.
Njegovi roditelji smatraju da je ranija policijska operacija dodatno pogoršala njegovo stanje. Pokrenuli su i pravne postupke zbog navodne diskriminacije na osnovu dobi i invaliditeta.
Ipak, nisu osporavali potrebu da njihov sin odgovara za kasnije protivzakonite postupke.
Njegov otac za SBS je naglasio da Thomas mora snositi odgovornost za ono što je učinio.
Ta odgovornost ne mijenja činjenicu da je sud prethodno utvrdio ozbiljne nepravilnosti u postupanju policije.
FBI, lažni identiteti i mladić s autizmom
Slična pitanja pojavila su se i u američkim antiterorističkim istragama:
Humzah Mashkoor iz Colorada imao je 16 godina kada je započeo komunikaciju s prikrivenim zaposlenicima FBI-ja.
Prema dokumentima američkog Ministarstva pravde, od septembra 2022. do decembra 2023. razgovarao je o pridruživanju ISIS-u, putovanju u inostranstvo i finansijskoj podršci toj organizaciji.
Uhapšen je na aerodromu u Denveru u decembru 2023. godine.
Tokom sudskog postupka njegova porodica i odbrana ukazivali su na autizam i psihološke teškoće.
Tužiteljica Laura Cramer-Babycz naglasila je da slučaj nije obuhvatao samo ekstremističke izjave, nego i konkretne korake koje je Mashkoor poduzimao prema ostvarenju svojih namjera.

Sudija S. Kate Crews uzela je u obzir njegovu dob, mentalno zdravlje i porodičnu podršku, ali je zaključila da se njegovo ponašanje ne može objasniti isključivo nezrelošću.
Mashkoor je u aprilu 2026. godine, nakon priznanja krivice za prikrivanje prirode i porijekla sredstava namijenjenih stranoj terorističkoj organizaciji, osuđen na tri godine zatvora i doživotni nadzor nakon izlaska.
Njegova advokatica Kathryn Stimson tokom postupka ukazivala je na razliku između ekstremističkih ambicija i stvarnih mogućnosti mladog čovjeka da ih ostvari.
Odbrana je problematizirala i metode FBI-ja.
Tužilaštvo je odbacilo tvrdnje da su prikriveni agenti proizveli njegovu podršku ISIS-u, obrazlažući da je njihov zadatak bio utvrditi stvarne namjere osumnjičenog.
Za razliku od australskog slučaja, američki sud nije utvrdio nezakonito provociranje krivičnog djela.
Šta kaže pravo, a šta nauka?
U američkom krivičnom pravu postoji pojam entrapment, koji se odnosi na nedopušteno policijsko podsticanje osobe na izvršenje krivičnog djela.
Prikriveni agenti mogu koristiti lažne identitete, uspostavljati kontakte s osumnjičenima i prikupljati dokaze o njihovim namjerama. Takve metode nisu same po sebi nezakonite.
Pravno pitanje nastaje kada policija umjesto otkrivanja postojeće kriminalne namjere počne nedopušteno utjecati na njeno formiranje.
Australski pravni stručnjak Simon Bronitt u naučnom radu The Law in Undercover Policing: A Comparative Study of Entrapment and Covert Interviewing in Australia, Canada and Europe razmatra pravne granice prikrivenih operacija i različite pristupe policijskom provociranju krivičnih djela.
Istovremeno, istraživanja o autizmu i nasilnom ekstremizmu upozoravaju na opasnost od pojednostavljenih zaključaka.
U radu Do Autism Spectrum Disorders Increase the Risk of Terrorism Engagement?, objavljenom u časopisu Journal of Policing, Intelligence and Counter Terrorism, Fiona Druitt, Debra Smith, Ramón Spaaij i saradnici analiziraju dostupnu literaturu o toj povezanosti.
Njihovi nalazi ne pružaju osnovu za tvrdnju da su osobe s autizmom općenito sklonije terorizmu.
Psihologinja Zainab Al-Attar u svojim istraživanjima razmatra specifične izazove ispitivanja osoba s autizmom osumnjičenih za terorizam, uključujući potrebu prilagođavanja istražnih metoda njihovim komunikacijskim i kognitivnim karakteristikama.
Ovakva istraživanja posebno su relevantna kada sigurnosne institucije procjenjuju ponašanje mladih čije se razumijevanje društvenih odnosa, namjera drugih ljudi ili posljedica vlastitih izjava može razlikovati od očekivanja istražitelja.
Nijedan od ovih radova sam po sebi ne dokazuje da sigurnosne službe sistematski manipuliraju osobama s autizmom kako bi proizvele kriminalne prijetnje. Takav zaključak ne proizlazi ni iz dokumentovanih australskih i američkih slučajeva.
Ali australska sudska odluka pokazuje da prikrivena operacija može ozbiljno kompromitirati zaštitu i rehabilitaciju ranjivog maloljetnika.
Roditelji Thomasa Carricka policiji su se prvi put obratili kada je njihov sin imao trinaest godina. Tražili su pomoć zbog njegovog ponašanja i sve izraženije fascinacije ekstremizmom.
U međuvremenu je njihov sin na internetu pronašao osobu koju je smatrao prijateljem - a iza profila je bio policajac.
Sud je nekoliko godina kasnije utvrdio da je upravo ta operacija ozbiljno narušila pokušaj njegove rehabilitacije.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare