Rosensaft: Trumpov izolacionizam nije novost, vrijeme je za suočavanje s tamnijom stranom američke historije

U komentaru pod naslovom “The Ghost of Warren Harding”, Rosensaft piše da današnja američka politika prema svijetu nije iznimka, već povratak korijenima iz prve polovine 20. stoljeća, kada su SAD izbjegavale međunarodne obaveze i fokusirale se isključivo na vlastite interese.

Rosensaft piše da je jedan od najvećih gubitnika u Trumpovom sporazumu kojim je okončan rat između Izraela i Hamasa u Gazi upravo organizacija Ujedinjenih nacija:

"Bez obzira na to kako neko računa pobjednike i gubitnike u sporazumu koji je Trump nametnuo kako bi se okončao rat između Izraela i Hamasa u Gazi, jasno je da je jedan veliki gubitnik bila organizacija Ujedinjenih nacija. Trump UN nije pozvao na zabavu, i ona se pokazala irelevantnom i za same pregovore i za njihov ishod", piše Rosensaft u svom komentaru objavljenom u američkim medijima.

Prema njegovom mišljenju, Trumpovo isključivanje Ujedinjenih nacija odražava širi obrazac američkog odnosa prema međunarodnim institucijama:

"Greška je misliti da Trump odstupa od američke tradicije"

"Po mom mišljenju, velika je greška smatrati Trumpov pristup vanjskoj politici i međunarodnim odnosima – ili međunarodnoj ekonomiji, što se toga tiče – odstupanjem od ustaljenih normi američke politike i ponašanja", navodi uz konstataciju da je upravo period američkog "internacionalizma" nakon Drugog svjetskog rata bio izuzetak u historiji te zemlje.

"Tvrdim da upravo internacionalizam osamdeset i četiri godine nakon ulaska Amerike u Drugi svjetski rat treba smatrati anomalijom – pohvalnom anomalijom, ali ipak anomalijom", naglašava on podsjećajući da su prije 1941. godine državni interesi, a ne globalna solidarnost, bili srž američke politike:

"Prioritet američke vlade prije Pearl Harbora bio je ono što su Francuzi nazivali raisons d’état – razlozi države – kako je to utjelovljeno u Monroeovoj doktrini i njenom Rooseveltovom (Theodoreovom) dodatku iz 1904. godine. Međunarodni altruizam nije imao nikakvu ulogu u američkoj vanjskoj politici sve do Zakona o zajmu i najmu iz 1941. godine i, nekoliko godina kasnije, Maršalovog plana", piše profesor prava.

Paralela s Hardingom: izolacionizam kao američka konstanta

Rosensaft povlači paralelu između Trumpa i američkog predsjednika iz 1920-ih, Warrena G. Hardinga:

U istom govoru, podsjeća Menachem Rosensaft, Harding je rekao kako vjeruje u zaštitu američke industrije i da je osnovna svrha u tome da Amerika napreduje prva.

Rosensaft piše da ukoliko Hardingove riječi zvuče neugodno poznato, to je zato što je i Trumpov pristup carinama čvrsto ukorijenjen u dugotrajnoj američkoj izolacionističkoj tradiciji, koju su utjelovile Hardingova, Coolidgeova i Hooverova administracija, koje su prethodile izboru Franklina D. Roosevelta 1932. godine 

"Vrijeme je da se suočimo s tamnijom stranom američke historije", zaključuje Rosensaft svoj komentar dodajući da ne sugeriše da je uskrsnuće Hardingovske ideologije dobra stvar, već da razumijevanje savremene scene zahtijeva suočavanje s tamnijom stranom američke historije, umjesto da je se gura pod tepih.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad