SAD želi ove ključne minerale. Na putu im stoje militanti naoružani američkim oružjem

Iz tog kratera – rudnika bakra Muhammad Khel – prošle je godine iskopano oko 22 tisuće tona bakra, vrijednog stotine milijuna dolara, koji je potom otpremljen u Kinu, zemlju s gotovo nezasitnom glađu za metalima i mineralima.

U susjednoj pokrajini nalazi se još jedan rudnik bakra za koji Pakistan tvrdi da može dati gotovo deset puta veće količine – što odgovara petini ukupne godišnje potrošnje bakra u Sjedinjenim Američkim Državama. Taj potencijal toliko je primamljiv administraciji u Washingtonu, također gladnoj resursa, da je za pokretanje projekta izdvojila više od milijardu dolara.

Pakistan tvrdi da se ispod njegova tla krije još mnogo veće bogatstvo – procijenjenih osam bilijuna dolara u bakru, litiju, kobaltu, zlatu, antimonskim rudama i drugim ključnim mineralima. Upravo je ta tvrdnja podmazala neobično prijateljstvo s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je nabavu minerala postavio u samo središte američke vanjske politike.

No blago na koje Pakistan polaže pravo nalazi se u pograničnim područjima razorenima desetljećima džihadističkih pobuna, koje su postale još raširenije i smrtonosnije nakon kaotičnog povlačenja SAD-a iz Afganistana 2021., kada je ondje ostalo pravo obilje napuštenog oružja, piše CNN.

Na ekskluzivnom putovanju u neka od najopasnijih područja Pakistana, CNN-ova ekipa vidjela je stotine američkih pušaka, strojnica i snajpera – sve zaostale iz američkog rata u susjedstvu, a sve zaplijenjene od nove generacije džihadista i pobunjenika.

Američko oružje

Oko 80 kilometara od rudnika Muhammad Khel, u blizini zapadnog grada Wane, ispred zgrade vojne kadetske škole koja je nedavno bila meta samoubilačkog napada pakistanskih talibana, jedan je pukovnik pokazao krvavu maramu i tri puške M-16 zaplijenjene od napadača. Na marami su, na urdu i engleskom jeziku, bili ispisani slogani koji su upućivali na spremnost nositelja na mučeništvo. Na puškama je, pak, stajao žig: „Vlasništvo Vlade SAD-a. Proizvedeno u Columbiji, Južna Karolina.”

Visokotehnološki arsenal koji je Amerika ostavila iza sebe sada dodatno potiče pobune u pograničnom području i ozbiljno otežava napore SAD-a i Pakistana da iskoriste golema mineralna bogatstva.

Više od 90 posto globalne proizvodnje rafiniranih rijetkih zemnih elemenata – ključnih za sve, od iPhonea do električnih vozila – nalazi se pod kineskom kontrolom.

Taj gotovo monopol nad rijetkim zemnim metalima i njihovom preradom postao je jedno od najjačih oružja Pekinga u trgovinskom ratu sa SAD-om, a Trump ga pokušava razbiti. U prvoj godini mandata potpisao je sporazume s Australijom, Kambodžom i Tajlandom kako bi osigurao budući pristup ključnim mineralima, obećavši da će ih SAD imati „više nego što ćete znati što s njima”.

Shvativši poruku, pakistanski premijer Shehbaz Sharif i feldmaršal Asim Munir donijeli su neobičan rekvizit na svoj prvi zajednički posjet Bijeloj kući u rujnu – kovčeg s uzorcima rijetkih zemnih elemenata za koje su rekli da su izvađeni iz pakistanskog tla.

Trump je bio oduševljen.

Već sljedećeg mjeseca javno je pohvalio Munira, nazvavši ga „svojim omiljenim feldmaršalom”.

Pakistan mu je dodatno privukao pozornost ističući golema nalazišta bakra – metala ključnog za električne kabele, poluvodiče koji stoje iza razvoja umjetne inteligencije te brojne tehnologije u obrambenoj industriji.

Stručnjaci govore o „bakrenoj groznici” u svijetu koji se ubrzano digitalizira i elektrificira: globalna potražnja trebala bi porasti s današnjih 30 milijuna tona godišnje na 50 milijuna do 2050.

„Bakar će pokretati svaki dio naše moderne ekonomije, a mi se suočavamo sa strukturnim manjkom”, rekla je dr. Gracelin Baskaran, direktorica Programa za sigurnost ključnih minerala pri Centru za strateške i međunarodne studije.

Taj manjak, dodala je, čini SAD manje konkurentnim u preradi rijetkih zemnih elemenata.

U prosincu je najviši američki diplomat u Pakistanu objavio da je američka Izvozno-uvozna banka (EXIM) odobrila 1,25 milijardi dolara financiranja za potporu eksploataciji ključnih minerala u Reko Diqu, u jugozapadnoj pokrajini Baločistan.

Prema kanadskoj tvrtki Barrick, koja predvodi razvoj projekta, ondje se nalaze najveće nerazvijene rezerve bakra na svijetu.

Financijski preporod

Mnogi u Pakistanu – zemlji čije je gospodarstvo desetljećima posrtalo iz krize u krizu i koja je od 1958. primila čak 24 paketa pomoći Međunarodnog monetarnog fonda – nadaju se da bi upravo rudno bogatstvo moglo donijeti financijski preporod.

Sjedinjene Države „imaju mnogo toga ponuditi narodu Pakistana, kao i stabilnosti i prosperitetu zemlje”, rekao je CNN-u glasnogovornik pakistanske vojske, general-pukovnik Ahmed Sharif Choudhry.

Pojačana aktivnost otkako je Trump došao na vlast nije prošla nezapaženo u Pekingu, gdje dužnosnici tvrde da su im dugogodišnji saveznici u Islamabadu dali jamstva da suradnja s Amerikom neće štetiti kineskim interesima.

Iako su plemeniti metali u središtu velike geopolitičke borbe, put do njih u Pakistanu vodi kroz krvavi lokalni sukob.

U svijetlo osvijetljenom, posebno određenom bolničkom odjelu u sjeverozapadnom gradu Peshawaru deseci ranjenih mladića leže pod grimiznim pokrivačima.

Medicinski aparati tiho pište, osoblje šapće. Iz drugog odjela, nedaleko, čuju se prodorni krici pacijenta.

U tišini sjedi 30-godišnji Allah Uddin. Nogama je teško ranjen tjedan dana prije nego što ga je CNN upoznao, kada su pakistanski talibani iz zasjede napali konvoj koji je čuvao, u istom okrugu gdje se nalazi rudnik Muhammad Khel. Bio mu je to prvi borbeni susret. Danas je dvostruki amputirac, s troje djece i obitelji o kojoj mora skrbiti.

Mirnim glasom opisuje susret i kaže da ga je najviše zaprepastilo koliko su oružja njegovih neprijatelja bila dobra.

„Ne znam odakle su došla, ali oružja koja su imali… bila su drukčija i bolja.”

Tradicionalni arsenal militanata u Pakistanu činili su kalašnjikovi sovjetske proizvodnje i ručni bacači raketa, no sada su naoružani američkim oružjem.

Pukovnik Bilal Saeed, glavni vojni kirurg u bolnici u Peshawaru, rekao je CNN-u da umjesto ranjenika s ozljedama od improviziranih eksplozivnih naprava sada „primaju pacijente s prostrijelnim ranama s velike udaljenosti, odnosno snajperskim hicima”.

Naprednije oružje

Ranjenici su prije dolazili danju, rekao je, a sada stižu nakon zalaska sunca jer pobunjenici ne samo da imaju naprednije oružje, nego i „uređaje za noćno gledanje”.

Sukob u kojem je Uddin ostao bez nogu daleko je od usamljenog incidenta. CNN je razgovarao s desetak drugih vojnika na odjelu koji su posljednjih tjedana ranjeni mecima ili eksplozijama.

Prema podacima pakistanske vojske, u militantnim napadima diljem zemlje 2025. godine ubijeno je više od 1200 ljudi, uključujući vojnike i civile. To je dvostruko više nego 2021., kada su se SAD povukle iz Kabula, a afganistanski talibani vratili na vlast. Više pakistanskih vojnih dužnosnika reklo je CNN-u da se u pograničnim područjima sada vodi pravi „rat”.

Na cestama Južnog Vaziristana CNN je vidio brojne patrole teško naoružanih vojnika u kamionima. Zračna luka u Wani, najvećem gradu u tom području, vrvjela je sigurnosnim snagama. No cesta prema Sjevernom Vaziristanu – gdje se nalazi rudnik Muhammad Khel – bila je zabranjena. Preopasno, rekli su pakistanski dužnosnici.

Natrag u Peshawaru, nedaleko od bolnice, CNN-u su pokazana neka od oružja koja siju novo nasilje duž pakistanskog „mineralnog pojasa”.

Više od stotinu komada oružja – M-16 i M-4 puške, strojnice M249 te snajperi marke Remington – bilo je posloženo na stolovima. Sva su imala oznake da su proizvedena u SAD-u.

Pakistanske snage počele su zaplijenjivati američko oružje od talibanskih boraca 2022. i 2023. godine, rekao je obrambeni analitičar Muhammad Mubasher, blizak vojsci. Danas ga, kaže, viđaju „u gotovo svakom sukobu”.

Nakon što je s tri puške M-16, korištene u samoubilačkom napadu pakistanskih talibana na kadetsku školu kod Wane, zabilježio serijske brojeve, CNN je prema Zakonu o slobodi informacija zatražio od američke vojske podatke o tome kako je oružje dospjelo u Afganistan.

Zapovjedništvo za materijal američke vojske u Redstone Arsenalu u Alabami dostavilo je podatke koji pokazuju da je svaka od pušaka prošla drukčiji put – od američkih proizvođača i vojnih baza do afganistanskih sigurnosnih snaga – godinama prije povlačenja SAD-a 2021.

Pentagon je odbio dodatno komentirati.

Prema pakistanskim vojnim izvorima, američke puške M-16 i karabini M-4 završili su i u rukama druge pobunjeničke skupine – Oslobodilačke vojske Baločistana (BLA).

BLA već desetljećima vodi separatističku pobunu za veću političku autonomiju i gospodarski razvoj strateški važnog i mineralima bogatog Baločistana, gdje se nalaze rudnik Reko Diq i druga nalazišta bakra i minerala.

Na pitanje imaju li pakistanske snage oružje iste razine kao američko, Mubasher je odgovorio kratko:

„Ne.”

Prošlog vikenda borci BLA-e izveli su niz koordiniranih napada u kojima su, prema pakistanskoj vojsci, ubijene 33 osobe, što je dodatno produbilo sumnje u izvedivost američke mineralne politike u toj pokrajini i šire. Pakistanske vlasti tvrde da su u protunapadima ubile najmanje 133 militanata.

Premijer pokrajine Sarfaraz Bugti rekao je CNN-u da „preliminarne informacije upućuju na to da je među njima bilo i nekoliko afganistanskih državljana” te da „nema sumnje da je većina korištenog oružja bila američke proizvodnje i potjecala iz Afganistana”.

Michael Kugelman, viši suradnik za Južnu Aziju pri Atlantic Councilu, rekao je CNN-u da je Baločistan istodobno „nulta točka za prilike vezane uz ključne minerale, ali i nulta točka kada je riječ o militantnim prijetnjama”.

Nakon što su SAD, nakon napada 11. rujna, protjerale talibane iz Kabula, obučile su novu afganistansku vojsku i opskrbile je milijardama dolara vrijednim oružjem i opremom, nadajući se da će nova vlast spriječiti povratak talibana.

„Ne planirate kolaps. Planirate nastavak operacija i sprječavanje kolapsa”, rekao je umirovljeni pukovnik američkog ratnog zrakoplovstva Scott Yeatmen, koji je do dva mjeseca prije ponovnog zauzimanja Kabula bio glavni američki savjetnik afganistanskih zračnih snaga.

No tijekom paničnog povlačenja u kolovozu 2021. američke su snage ostavile iza sebe golemu količinu oružja i vojne opreme.

Oko 300 tisuća komada lakog naoružanja ostalo je u Afganistanu, rekao je John Sopko, koji je 12 godina bio posebni glavni inspektor za američki program obnove Afganistana vrijedan 148 milijardi dolara.

Ostavljena je i elektronička oprema, uključujući „komunikacijsku opremu, raketne bacače, bacače granata, minobacače, topove, teške strojnice, nadzornu opremu i uređaje za noćno gledanje”.

Afganistan je danas, kaže Sopko, praktički najveća svjetska tržnica oružja. „Ako želite opremiti svoju terorističku ili pobunjeničku organizaciju, Afganistan je mjesto na koje trebate otići.”

Islamabad već dugo optužuje Afganistan da pruža utočište militantnim skupinama, što talibanski čelnici negiraju.

"Svi susjedi trebali bi biti zabrinuti"

U izjavi za CNN afganistanski talibani naveli su da je svo oružje ostavljeno nakon povlačenja SAD-a pod njihovom „kontrolom i zaštitom”.

Sopko kaže da je „uznemirujuće” koliko je to oružje danas rašireno u regiji.

„Svi susjedi Afganistana, uključujući Pakistan, Iran pa čak i Kinu, trebali bi biti zabrinuti.”

Predsjednik Trump zahtijevao je da afganistanski talibani – koji imaju bliske veze s pakistanskim talibanima – vrate američko oružje, ali bez uspjeha. CNN se obratio Pentagonu s pitanjem vode li se trenutačno pregovori o povratu tog oružja.

Administracija poduzima i druge korake.

U kolovozu je BLA proglašena terorističkom organizacijom. Istog mjeseca američke su snage s pakistanskim kolegama održale „Dijalog o borbi protiv terorizma”, na kojem su razgovarali o zajedničkim naporima protiv BLA-e, Islamske države – pokrajine Horasan (ISKP) i Tehreek-e-Taliban Pakistan (TTP), skupina koje već dugo stvaraju probleme pakistanskim vlastima.

U siječnju su dvije vojske završile zajedničku obuku u Pakistanu koja se, prema američkom Središnjem zapovjedništvu, usredotočila na zajedničke pješačke vještine, taktiku i protuterorističke operacije.

Choudhry, glasnogovornik pakistanske vojske, bio je odlučan: Islamabad će učiniti sve kako bi osigurao područja bogata mineralima i osigurao da rudarska infrastruktura bude „svjetske klase”.

„Riješit ćemo to”, rekao je CNN-u. „Nemamo drugu opciju.”

To vjerojatno znači još borbi u suhim planinama protiv oživljenog džihadističkog pokreta koji, zahvaljujući američkom oružju, može nadjačati svoje protivnike.

Na bolničkom odjelu u Peshawaru Uddin i ostali ranjeni vojnici ostaju nemoćni i bijesni.

„Uzvratio sam paljbu, ali ih nisam mogao dosegnuti”, rekao je Uddin CNN-u o sukobu u kojem je izgubio obje noge.

„Jako sam ljut – jeste li vidjeli u kakvom sam stanju?… Vidim ranjene suborce oko sebe i to me čini još ljućim.”

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad