Sivu flotu mijenja novi problem: Odmetnička flota

Fenomen sive flote – tankera i brodova koji prevoze rusku naftu mimo zapadnih sankcija, pod zastavama zemalja koje nude "zastave pogodnosti" – postao je svakodnevica nakon što su SAD i EU u decembru 2022. godine ograničile cijenu ruske sirove nafte na 60 dolara po barelu. Zemlje poput Gabona, Mongolije, Komorskih ostrva i Gvineje-Bisau postale su csentrima za registraciju brodova koji bi inače bili odbijeni u državama sa snažnim pomorskim nadzorom.

Ali Kiwala je otišao korak dalje. Prethodno je plovio pod zastavom Svetog Kristofora i Nevisa, zatim Mongolije, potom Gabona, i naposljetku Džibutija. No, krajem 2024. godine ostao je potpuno bez zastave – što je direktno kršenje međunarodnog pomorskog prava. Upravo zato su estonske vlasti odmah intervenisale čim je brod ušao u njihovu isključivu ekonomsku zonu, naredivši mu da pristane u teritorijalne vode, gdje je ubrzo i zadržan.

Šef estonske Policije i granične straže, Veiko Kommusaar, potvrdio je da je brod zadržan jer je bio bez nacionalne pripadnosti: "Brod bez zastave je plovilo bez oznaka države. Takva plovila ne smiju saobraćati. Estonija je iskoristila svoje pravo da ga zadrži i izvrši inspekciju".

Tokom pregleda, vlasti su otkrile čak 40 tehničkih i sigurnosnih nepravilnosti na tankeru, iako ruske vlasti nisu prijavile nijednu tokom prethodne inspekcije u Novorosijsku u junu 2024. Nakon petnaest dana popravki, Džibuti je privremeno dopustio brodu da plovi pod njihovom zastavom do 7. maja – no očekuje se da će Kiwala nastaviti sa nedopuštenom plovidbom bez zastave, jer to očigledno nije utjecalo na njegovu zaradu. Od novembra 2024. do danas, bez formalne registracije, brod je kontinuirano prevozio sirovu naftu između Rusije i jugoistočne Azije.

Ova praksa otvara niz pitanja: ko je odgovoran u slučaju havarije ili zagađenja mora? Dosadašnja praksa je bila da zemlja pod čijom zastavom brod plovi ima primarnu odgovornost. Ali ako nema zastave, odgovornost je izgubljena u pravnom vakuumu, a pomorske nesreće, sabotaže podmorskih kablova i sukobi u međunarodnim vodama postaju još teži za sankcionisanje.

U ovom slučaju, Estonija je pokazala odlučnost da zaštiti svoj suverenitet i međunarodni pomorski poredak. No većina država nema mogućnosti da djeluje na sličan način – posebno u međunarodnim vodama, gdje važe daleko blaža pravila.

Poseban izazov predstavlja vlasnička struktura broda. Kiwalu je tada upravljala kompanija Tirad Shipping Inc. sa Mauricijusa, dok je novi operater broda šangajska kompanija Hong Ze Hu Shipmanagement Co. Postoje opravdane sumnje da ove firme posluju u američkim dolarima, što bi moglo značiti i kršenje međunarodnih sankcija.

Politički magazin Politico ističe kako borba protiv odmetničke flote zahtijeva zajedničku akciju međunarodne zajednice: imenovanje i sramoćenje vlasnika, operatera i banaka koje im pružaju podršku. U suprotnom, na svjetskim morima će se nastaviti rast bezakonja – od Perzijskog zaljeva i Baltičkog mora do Južnog kineskog mora – uz sve veći rizik po okoliš, trgovinu i međunarodnu sigurnost.