Skandinavske zemlje suočene "neuobičajenim i zabrinjavajućim" zagrijavanjem: Irvasi bježe iz ruralnih područja u gradove

"Međutim, ovo je vjerovatno podcjenjivanje", rekli su istraživači iz World Weather Attribution, grupe klimatologa koji izrađuju brze analize koje pokazuju ulogu klimatskih promjena u ekstremnim vremenskim događajima.

Nalazi, u kojima su korištene recenzirane metode i modeli za poređenje nedavnog toplotnog vala sa svijetom prije industrijske revolucije, dolaze nakon što su nordijske zemlje provele dvije sedmice sredinom jula boreći se s neuobičajeno visokim temperaturama za regiju.

Zdravstvene i socijalne usluge bile su opterećene, neke bolnice su otkazale operacije i borile se da rashlade svoje zgrade. Također je bila vrhunac sezone praznika, zbog čega su zdravstvene ustanove radile sa smanjenim brojem osoblja.

"Ovaj toplotni val je bio neumoljiv", rekla je Clair Barnes, istraživačica u Centru za ekološku politiku na Imperial Collegeu u Londonu i jedna od autorica analize. "Dvije sedmice temperatura iznad 30°C u ovoj regiji su neuobičajene i, naravno, vrlo zabrinjavajuće".

Toplotni udar je poremetio ekosisteme regije. Irvasi su pobjegli iz ruralnih područja u gradove, tražeći vodu i bježeći od neočekivanih insekata. Analiza je pokazala da takve promjene u obrascima migracije utiču na egzistenciju ljudi, poput samskih stočara irvasa.

"Gledala sam kako irvas tri dana zaredom ostaje u istoj sjeni bez ispaše, što je bio tihi znak naprezanja koje je uzrokovala vrućina", prisjetila se Maja Vahlberg, klimatska konsultantica u Švedskom Crvenom križu.

Sušni uslovi su takođe povećali rizik od požara.

A kako se klimatske promjene ubrzavaju, situacija će se samo dodatno pogoršavati, upozorili su istraživači: "Procjenjuje se da su slični toplotni talasi sada dvostruko vjerovatniji nego što su bili 2018. godine", rekli su.

"Definitivno očekujemo više ovakvih događaja u budućnosti i očekujemo da će postati intenzivniji", rekao je Erik Kjellström, profesor klimatologije na Švedskom meteorološkom i hidrološkom institutu, koji je također radio na studiji.

Nordijski toplotni val ilustruje koliko sveprisutne klimatske promjene postaju širom Europe, šireći vruće vrijeme izvan područja izgrađenih da ga prilagode.

"Ovaj toplotni talas bio je oštar podsjetnik na prijetnju klimatskih promjena u zemljama s hladnom klimom koje se obično ne smatraju ranjivim", rekao je Vahlberg. "Naša infrastruktura nije izgrađena da izdrži ove ekstremne temperature, a naše starije stanovništvo je sve podložnije opasnim vrućinama".

Vruća Europa

Dok se situacija u nordijskim zemljama malo ohladila, južna Europa se i dalje zagrijava.

"I možemo sa sigurnošću reći da su klimatske promjene intenzivirale te vremenske uslove", rekao je Barnes.

Toplotni val trenutno zahvata Francusku i Španiju, sa temperaturama koje dostižu i sredinu 40 stepeni Celzijusa. Upozorenja na vrućinu izdata su i u Njemačkoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Albaniji i Crnoj Gori ove sedmice.

I u Francuskoj i u Španiji, nacionalni meteorološki instituti su saopštili da će toplotni valtrajati najmanje do kraja ove sedmice, a moguće i do sljedeće .

"Toplotni valovi su se oduvijek dešavali, uvijek će ih biti, ali sve temperature samo postaju više, tako da šanse za dostizanje ovih potencijalno opasnih temperatura samo rastu kako se svijet zagrijava", rekao je Barnes.

Osim toga, većina južnoeuropskih zemalja, uključujući Portugal, Španiju, Grčku, zemlje Balkana i Tursku, također se bore s požarima.

Dvije osobe su poginule u Španiji, uključujući jednog vatrogasca, dok su hiljade ljudi morale biti evakuirane širom zemlje.

U Grčkoj su tri osobe poginule , a požari prijete trećem po veličini gradu u zemlji, Patrasu, zapadno od Atine, prisiljavajući hiljade ljudi na evakuaciju .

U Albaniji je u proteklih nekoliko dana zabilježeno otprilike 50 požara, a najintenzivniji požari pogodili su južnu regiju Gramsh, gdje je poginuo jedan stariji muškarac. U međuvremenu, požari su prošlog mjeseca odnijeli najmanje 17 života u Turskoj. A u Francuskoj je prošle sedmice zemlja doživjela najgori požar od 1949. godine, prema podacima nacionalnih vlasti.

S obzirom na to da klimatske promjene isušuju pejzaž, ove požare postaje sve teže obuzdati. Prema Europskom informacionom sistemu o šumskim požarima, do sada je u 2025. godini izgorjelo više nego dvostruko više površine nego prošle godine u istom periodu.

Prognoza opasnosti od požara u EU za naredne dane je sumorna.

Predviđa se "ekstremni do vrlo ekstremni uslovi širom cijelog kontinenta", navodeći brojne južne, centralne i istočne zemlje.

Kao znak promjenjivih obrazaca, također se navodi da se "velike anomalije" mogu očekivati "u Švedskoj, dijelovima Norveške i istočnoj Finskoj".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad