Španija u generalnom štrajku: Protesti prerasli u žestoke sukobe s policijom, desetine uhapšenih

Prema izvještaju BBC-ja, oko 120.000 ljudi učestvovalo je na demonstracijama u Madridu, dok se u Barceloni okupilo više od 50.000 građana. Generalni štrajk organizovali su najveći španski sindikati, a posljedice su se osjetile širom zemlje, posebno u saobraćaju i javnim službama.

Na snimcima iz Barcelone vide se maskirane osobe kako pale kontejnere za smeće i razbijaju izloge prodavnica, dok policija pokušava uspostaviti kontrolu nad ulicama.

Zapaljeni kontejneri, razbijeni izlozi i sukobi s policijom

Najteži incidenti zabilježeni su u centru Barcelone, posebno u ulici Passeig de Gràcia, nedaleko od poznatog trga Plaça de Catalunya.

Na ulicama su gorjeli kontejneri, a pojedine grupe demonstranata ispaljivale su pirotehnička sredstva prema policijskim službenicima. Lokalni mediji izvijestili su i o pljačkama prodavnica, među kojima je bila i Lego prodavnica, dok su neki demonstranti pokušali ući u Apple Store.

Policija je na ulice izvela veliki broj pripadnika interventnih jedinica, opremljenih kacigama i zaštitnim štitovima.

Špansko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je da su deseci osoba uhapšeni zbog različitih incidenata. Zabilježeni su i napadi na kancelarije agencija za nekretnine.

Ipak, dio učesnika protesta ističe da su demonstracije većim dijelom protekle mirno.

Jedna žena koja je učestvovala na protestima u Barceloni rekla je za BBC da je atmosfera tokom većeg dijela dana bila mirna i pozitivna te da su među demonstrantima bili brojni stariji građani i djeca.

Međutim, u večernjim satima svjedočila je potpuno drugačijim prizorima.

"Vatra je bila posvuda, bilo je veoma intenzivno", ispričala je.

Smrt 87-godišnjakinje nakon deložacije dodatno rasplamsala nezadovoljstvo

U središtu protesta nalazi se stambena kriza koja posljednjih godina sve snažnije pogađa stanovnike velikih španskih gradova.

Posebnu pažnju javnosti izazvao je slučaj 87-godišnje Maricarmen Abascal, koja je krajem septembra deložirana iz stana u Madridu u kojem je živjela čak sedam decenija. Nekoliko sedmica kasnije preminula je u bolnici.

Njena deložacija postala je jedan od simbola borbe protiv visokih kirija i nedostatka pristupačnih stanova.

Prema podacima portala za nekretnine Idealista, prosječna mjesečna kirija za stan površine 50 kvadratnih metara u Madridu u oktobru je iznosila 1.170 eura.

Istovremeno, prosječna bruto mjesečna plata u Španiji iznosi približno 2.460 eura.

To znači da bi građanin koji prima prosječnu platu morao izdvojiti gotovo polovinu bruto primanja samo za najam takvog stana, što je znatno iznad preporučenog nivoa od 30 posto prihoda.

"Troškovi života u odnosu na plate potpuno su neodrživi"

Nezadovoljstvo zbog visokih troškova stanovanja posebno je izraženo među mladima.

Tridesetsedmogodišnja nastavnica Olga Domingo, koja je učestvovala na protestima, poručila je da su trenutni uslovi života postali neprihvatljivi.

"Situacija sa stanovanjem je nečuvena. Trenutni troškovi života u odnosu na plate potpuno su neodrživi", rekla je.

Slične probleme ima i 27-godišnji Gonzalo Álvarez, koji sa svojom djevojkom iznajmljuje mali jednosobni stan u madridskom naselju Arganzuela.

Njihova mjesečna kirija iznosi 1.000 eura, zbog čega svako od njih izdvaja približno polovinu svoje plate samo za stanovanje, ne računajući ostale troškove.

"To je potpuno ludilo... Kada dodate hranu, struju, vodu i plin", kazao je Álvarez za BBC.

Dodao je da zbog visokih cijena nekretnina i trenutnog nivoa plata ne vidi mogućnost kupovine vlastitog doma.

"Morate prikupiti nevjerovatnu količinu novca da biste mogli kupiti kuću. S ovakvim platama to je nemoguće", poručio je.

Španija pred izborima, vlast i opozicija podijeljene oko štrajka

Generalni štrajk održan je u politički osjetljivom trenutku, svega nekoliko sedmica prije prijevremenih parlamentarnih izbora zakazanih za 29. novembar.

Premijer Pedro Sánchez raspisao je izbore nakon što parlament nije usvojio njegov prijedlog reforme stambene politike.

Za razliku od ranijih generalnih štrajkova, koji su uglavnom predstavljali izazov za vlade na vlasti, Sánchez i njegovi ministri ovaj put javno su podržali radnike koji zahtijevaju pristupačnije stanovanje.

"Vaš osmosatni radni dan. Vaša penzija. Vaše javno zdravstvo... Sve su to kolektivno izborena prava", napisao je Sánchez na društvenim mrežama, podsjećajući na značaj ranijih radničkih protesta.

S druge strane, konzervativna Narodna stranka (PP) optužila je vladu da pokušava politički iskoristiti štrajk uoči izbora.

Lider PP-a Alberto Núñez Feijóo nazvao je štrajk "besmislicom", dok je sindikate opisao kao "mafiju" i "smeće".

Sánchez je odgovorio da je upravo osporavanje prava radnika na štrajk neprihvatljivo.

"Besmislica je dovoditi u pitanje pravo radnika na štrajk", izjavio je premijer.

Štrajk izazvao ozbiljne poremećaje širom zemlje

Generalni štrajk izazvao je značajne poremećaje u saobraćaju i funkcionisanju javnih službi.

U Madridu i Barceloni saobraćaj je bio obustavljen na nekoliko glavnih saobraćajnica, dok su sindikati saopćili da je odziv radnika bio izuzetno veliki.

Predsjednik sindikata UGT Pepe Álvarez ocijenio je štrajk uspješnim, uz "masovno" učešće građana, dok je Unai Sordo iz sindikata CC OO naveo da je odziv bio "veoma značajan".

Jedan od demonstranata u Madridu izjavio je za Reuters da je podrška štrajku bila velika uprkos lošem vremenu.

"Potpuno smo zaustavili grad. Svi su vani, uprkos kišnom vremenu. Svi su na ulicama", rekao je.

Prema podacima španskog operatera elektroenergetskog sistema Red Eléctrica, potrošnja električne energije u ranim jutarnjim satima pala je za 7,5 posto.

Poređenja radi, tokom prethodnog generalnog štrajka, održanog prije 14 godina, pad potrošnje iznosio je više od 15 posto.

Poslodavci su, međutim, kritikovali organizaciju štrajka, tvrdeći da kompanije nemaju direktnu odgovornost za rast cijena stanovanja.

Potpredsjednik najvećeg španskog udruženja poslodavaca CEOE Miguel Garrido ocijenio je da štrajk ima prvenstveno političku pozadinu i da je povezan s predstojećim izborima.

Masovni protesti tako su dodatno otvorili pitanje stambene krize i životnog standarda građana, koji bi mogli biti među ključnim temama predstojećih parlamentarnih izbora.