Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) je za svoju misiju postavila mir. Međutim, od početka ruske invazije na Ukrajinu, njen rad je blokiran. Kako navode u analizi neki od najreputabilnijih medija njemačkog govornog područja, sada također raste sumnja da Moskva pokušava da infiltrira ovu organizaciju.

Analiza koju je objavio austrijski Der Standard i koju potpisuju novinari Kate Manchester, Frederik Obermaier, Fabian Schmid, Márta Orosz (ZDF), Wolf Wiedmann-Schmidt i Christoph Schult (Spiegel) počinje sa opisom verbalnog incidenta koji se navodno dogodio na sastanku OSCE-a. Predstavnik iz Litvanije je kritikovao ruski rat u Ukrajini i time izazvao gnjev svog ruskog kolege. Rus mu je zatim zaprijetio da će mu se suditi u Rusiji, s obzirom da je za kritike rata predviđena kazna do 15 godina zatvora.

Ovo je čak dovelo do ukora iz austrijskog Ministarstva vanjskih poslova, koje je jasno saopštilo da su “prijetnje bilo koje vrste neprihvatljive”.

Ovaj verbalni ispad samo je jedan od mnogih sukoba koji potresaju najveću svjetsku regionalnu bezbjednosnu organizaciju. Otkako je članica OSCE-a Rusija napala članicu OSCE-a Ukrajinu u februaru 2022. godine, ništa u organizaciji više nije isto kao što je nekada bilo.

Rat je sustigao mirovnu organizaciju. Ukrajinski ambasador pri OSCE-u Jevgenij Zimbaljuk govori o “egzistencijalnoj krizi koju je donijela Rusija“. Cijela organizacija je u opasnosti od kolapsa.

Agresorski rat među članicama

OSCE je osnovana sedamdesetih godina prošlog vijeka, usred Hladnog rata. U to vrijeme se još zvala Konferencija za bezbijednost i saradnju u Evropi, a nastala je na insistiranje Varšavskog pakta. Dugo vremena to je bio jedini forum na kojem su Sovjeti i Zapad razgovarali jedni s drugima na donekle konstruktivan način. Danas OSCE ima 57 država članica: sve članice EU, te Rusija i sve druge države nasljednice Sovjetskog Saveza, SAD i Kanada. Njihova misija je “spriječavanje sukoba“ i “prevazilaženje kriza”.

Međutim, postavlja se pitanje šta to znači kada je država članica pokrenula brutalni rat protiv druge članice?

OSCE ima sjedište u bečkom Hofburgu. Većina od više od 3.500 zaposlenih radi u jugoistočnoj Evropi, istočnoj Evropi, južnom Kavkazu i centralnoj Aziji. Oni obučavaju državne službenike, rade kao posmatrači izbora i podržavaju mirovne pregovore.

Otkako je Rusija okupirala Krim 2014. godine i podstakla sukob u istočnoj Ukrajini, više od 1.000 posmatrača OSCE-a je povremeno raspoređeno u Ukrajini. Pratili su poštivanje primirja, organizirali razmjenu zarobljenika i pomagali civilima da neozlijeđeni pređu front, na primjer da posjete rodbinu.

Misija je iznenada prekinuta 2022. godine. Mandat je istekao nekoliko sedmica nakon ruskog napada na Ukrajinu. Rad OSCE-a je zasnovan na konsenzusu, a Rusija je to odbila i time blokirala produženje misije. Napori koje je OSCE činio prethodnih godina da postigne prekid vatre u istočnoj Ukrajini, takozvani sporazumi iz Minska, također su propali.

Veto i strah od špijunaže

Od tada su ruske diplomate stavile veto na brojne odluke OSCE-a, uključujući i glasanje o tome ko će voditi organizaciju 2024. godine. Tradicionalno, OSCE svake godine predvodi druga država članica. 2022. godine to je bila Poljska, ove godine Sjeverna Makedonija. Ostaje nejasno kako će to nastaviti. Estonija se prijavila za predsjedavanje 2024., ali je Rusija to odbila.

Moskva je također u velikoj mjeri prestala da plaća organizaciji. Prema istraživanjima, neizmireni iznosi se kreću u milionima. Ruska delegacija OSCE-a je odbila da komentariše na upit novinara po ovom pitanju.

U međuvremenu, među nekim članicama OSCE-a raste strah od infiltracije ruskih agenata i diplomata. Prema nalazima zapadnih obavještajnih službi, Rusija u više navrata koristila međunarodne organizacije da svojim zaposlenima u tajnim službama pruži pokriće.

Zvanično, te osobe pripadaju ruskoj delegaciji ili čak rade za same međunarodne organizacije, ali u stvarnosti su špijuni. Od početka rata u Ukrajini, stotine službenika ruske tajne službe protjerano je širom Evrope, od kojih su mnogi bili zvanično akreditovani kao diplomate u ambasadama. Prošlog februara Austrija je protjerala četvoricu ruskih diplomata, od kojih su dvojica, kako se navodi, bili delegati u Ujedinjenim nacijama koje također imaju sjedište u Beču.

Rusko osoblje u OSCE-u do sada je ostalo neometano. Obavještajne službe nekih zemalja članica odavno su identifikovale sumnjive osoblje, uključujući suprugu zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova koja je donedavno radila za OSCE. Tamo i dalje radi sumnjiva prevoditeljica, kao i čovijek koga je nekoliko agenata i diplomata evropskih tajnih službi odavno identifikovalo kao osumnjičenog špijuna, prema informacijama do kojih je došao Der Standard.

Ukrajina traži suspenziju Rusije

Dakle, postavlja se pitanje da li će OSCE postati žrtva ukrajinskog rata, a neke zemlje članice već upozoravaju da se bliži kraj organizaciji. Vlada Volodimira Zelenskog pozvala je na privremeno isključenje Rusije.

U jednom prethodnom slučaju je članici organizacije bilo suspendovano članstvo na nekoliko godina. To se desilo 1992. godine Jugoslaviji.

U Ukrajini je, kažu kritičari, misija OSCE-a bila hendikepirana od samog početka. Dok su posmatrači početkom 2014. godine još dokumentovali smjer iz kojeg su letjeli teški projektili, nakon ruske intervencije bilo im je dozvoljeno samo da vode evidenciju o tome gdje su pale rakete i granate. Ko ih je navodno ispalio postala je stvar interpretacije, kao i materijal za propagandiste.

Tokom napada Putinovih trupa na Ukrajinu, vlasti su zaplijenile više od 70 vozila OSCE-a ofarbanih u bijelo sa plavim slovima, vrijednih skoro tri miliona eura. OSCE je mjesecima pokušavao da organizuje povratak vozila preko Turske, a poslato je najmanje osam takozvanih verbalnih nota. Zaposleni u OSCE-u su se zbog toga nekoliko puta sastali sa ruskim diplomatama, ali uzalud.

Procesi protiv osoblja OSCE-a

U pismu OSCE-a iz januara 2023. godine, do kojeg su došli novinari Spiegela, ZDF-a i Der Standarda, diplomate iz Moskve su navele da su vozila odvezena “na teritoriju Republike Donjeck i Republike Lugansk”, što je ilegalno okupirana ukrajinska teritorija.

Ukrajinski ambasador pri OSCE-u Jewhenij Zymbaljuk rekao je da to nike iznenađujuće.

“Pozivamo sve države članice da se jedinstveno suprotstave naporima Rusije koji imaju za cilj uništenje naše organizacije“, izjavio je on.

U međuvremenu, Rusija tvrdi da su vozila zaplijenjena kao “dokaz” u krivičnom postupku protiv nekoliko zvaničnika OSCE-a. Rusija optužuje Ukrajince da su učestvovali u “usmjeravanju vatre” na Donjeck i Lugansk. Posmatrači govore o “prikaznim suđenjima”.

Američki ambasador pri OSCE-u, Michael R. Carpenter, kritikovao je Rusiju navodeći da drži tri člana organizacije kojoj ta zemlja pripada “posebno jer su oni zaposleni u misiji na koju je i sama Rusija pristala“. Generalna sekretarka OSCE-a Helga Schmid nazvala je to “neprihvatljivom i nehumanom situacijom”.

Prevoditeljica koja je trebala da “skrene pažnju Trumpa”

U međuvremenu, ton među diplomatama je sve oštriji, a nepovjerenje raste. Na sastanku Stalnog komiteta OSCE-a, institucije u kojoj delegati iz zemalja članica redovno razmenjuju mišljenja, je jednom prilikom riječ uzeo jedan delegat iz Litvanije koji je kritikovao činjenicu da bečku kancelariju Parlamentarne skupštine OSCE-a vodi sumnjiva Ruskinja. Za nekoliko članica, uključujući Poljsku i Litvaniju, je bilo jasno da se radi o pokušaju infiltracije. Izrazile su zabrinutost što Ruskinja ima pristup svim vrstama povjerljivih dokumenata.

Prema izvještajima medija, Ruskinja koja nije odgovorila na zahtjev za komentar je radila za rusko Ministarstvo vanjskih poslova prije nego što je preuzela funkciju. Redovno je putovala svijetom sa ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, pa čak i predsjednikom Vladimirom Putinom. Ona je 2019. godine bila Putinova lična prevoditeljica kada se sastao sa Donaldom Trampom na samitu G20 u Osaki u Japanu.

Navodno se radi o atraktivnoj ženi od koje internetom kruži zapanjujući broj fotografija u donjem rublju. Tada je američka stručnjakinja za ruska pitanja Fiona Hill iznijela teoriju da je ova prevoditeljica “posebno odabrana” da odvrati pažnju tadašnjeg američkog predsjednika, čija je sklonost mladim ženama poznata širom svijeta.

Generalni sekretar Skupštine OSCE-a Italijan Roberto Montela odbacio je navode delegacije iz Litvanije i istakao da je ta prevoditeljica već bila angažovana “prije ruske agresije”. Žena je zaposlena 2021. godine, sedam godina nakon ilegalne okupacije Krima. U međuvremenu, članica OSCE-a Poljska proglasila je nju i još jednog ruskog člana osoblja OSCE-a personama non gratae, navodeći da predstavljaju prijetnju bezbjednosti Poljske.

“Jasan sigurnosni rizik”

Američki predstavnik Carpenter je novinarima rekao da ruske diplomate u OSCE-u predstavljaju “jasan sigurnosti rizik” jer predstavljaju “veoma agresivnu državu koja vodi rat i krši svaki princip međunarodnog sistema zasnovanog na pravilima“.

Evropske službe i diplomate smatraju da je još jedan Rus koji radi za OSCE u Beču špijun. Može se pretpostaviti da se radi o uposleniku ruske vanjske obavještajne službe SWR. Na pitanje, muškarac, kojeg su kolege prozvali “pukovnik”, nije komentarisao ove navode. OSCE je odbio da komentariše osoblje.

Rusija jeste i ostaje članica OSCE-a, čak i ako ne plaća članarinu. Generalna sekretarka Schmid ističe da vrlo malo Rusa radi za ovu organizaciju, ali da se od njih, kao i od sviju drugih, traži da “bez obzira na njihovu nacionalnost zastupaju samo interese OSCE-a, a ne interese svojih država učesnica“.

Dok je sjedište u Beču upadljivo suzdržano, sukob među državama članicama dugo se otvoreno vodi. Kada su ministri vanjskih poslova svih država OSCE-a željeli da se sastanu u Lođu u Poljskoj u decembru, poljska vlada je odbila ulazak ruskom ministru vanjskih poslova Lavrovu, kojeg je umjesto toga predstavljao njegov stalni predstavnik pri OSCE-u. Konačne deklaracije nije bilo, a članovi se nisu mogli složiti oko toga.

“Razlog je poznat“, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba, te naveo da se radilo o ratu u Ukrajini.

“Što se tiče Rusije, sve je pokušano: da se ugodi, da se umiri, da bude fin, da bude se neutralan, da se angažuje, da ne imenujem stvari. Rezultat: Za OSCE bi bilo bolje da nastavi bez Rusije“, rekao je on.

Pošto je Rusija odbila da pristane na produženje mandata, više ne postoji zvanična misija OSCE-a u Ukrajini, ali postoji “Program podrške Ukrajini”. Nekoliko desetina zaposlenih u OSCE-u je na licu mjesta, a finansirano je donacijama iz 30 zemalja članica, uključujući Austriju.

Protesti protiv Austrije

Zemlja domaćin Austrija se također sve više uključuje u ove okršaje. Linije sukoba unutar OSCE-a postale su jasno vidljive prvi put kada se saznalo da Rusija želi poslati šest delegata koje su sankcionirale EU i SAD u Beč u februaru 2023. godine. Među njima je bio i Putinov pouzdanik Pjotr ​​Tolstoj, potomak Lava Tolstoja. On je poznat po svom pozivu da se Ukrajina “bombarduje u 18. vijek”.

Tada je više od osamdeset delegata iz dvadeset zemalja zatražilo od Austrije da ne izdaje vize. Ministarstvo vanjskih poslova Austrije je, s druge strane, objasnilo da zbog takozvanog sporazuma o službenom sjedištu svim delegacijama mora biti dozvoljen ulazak u zemlju.

Međutim, iskusne diplomate kažu da postoje načini da se izbjegne skandal. Na primjer, tako što bi Austrija zatražila od Rusije da pošalje druge delegate. Ali vlada u Beču nije željela da otuđi ni Rusiju ni OSCE. S jedne strane, međunarodna organizacija donosi prestiž i radna mjesta Beču, s druge strane, odnosi Beča i Moskve su bili odlični do invazije Ukrajine. To je jedan od razloga zašto se tada govorilo da se daje zeleno svjetlo za ulazak.

Jedan broj delegata reagovao je na ovo. Pojavili su se na Hofburgu u plavo-žutom, bojama ukrajinske zastave. Kada je ruska delegacija uzela riječ, neki su demonstrativno napustili prostoriju, dok su drugi istakli ukrajinsku zastavu.

Suočena sa optužbama drugih država članica, ruska delegacija je za Der Standard, Spiegel i ZDF poručila samo da se ne treba zavaravati “osrednjim, netalentovanim sagovornicima i tonuti na njihov nivo“.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad