Rijetki zemni minerali, koje predsjednik Donald Trump želi osigurati iz Ukrajine kao dio sporazuma o američkoj pomoći, strateški su metali ključni za industrije koje razvijaju računare, baterije i najmoderniju energetsku tehnologiju, piše Guardian.
Koliko su ovi metali ustvari rijetki?
Sa imenima poput disprozijuma, neodimijuma i cerijuma, rijetki zemni elementi čine grupu od 17 teških metala koji su zapravo obilno prisutni u Zemljinoj kori širom svijeta.
Prema procjeni Američkog geološkog zavoda iz 2024. godine, širom svijeta postoji oko 110 miliona tona ovih elemenata, uključujući 44 miliona tona u Kini – koja je daleko najveći svjetski proizvođač.
Daljnjih 22 miliona tona nalazi se u Brazilu, 21 milion u Vijetnamu, dok Rusija ima 10 miliona, a Indija sedam miliona tona.
Međutim, rudarenje ovih metala zahtijeva intenzivnu upotrebu hemikalija, što rezultira ogromnim količinama toksičnog otpada i uzrokovalo je nekoliko ekoloških katastrofa, zbog čega su mnoge zemlje oprezne u pogledu preuzimanja visokih troškova proizvodnje.
Osim toga, rijetki zemni elementi često se nalaze u vrlo malim koncentracijama u rudama, što znači da je potrebno preraditi ogromne količine stijena kako bi se dobio rafinisani proizvod, obično u obliku praha.
Zašto ih Trump želi?
Svih 17 rijetkih zemnih elemenata koristi se u industriji i mogu se pronaći u širokom spektru svakodnevnih i visokotehnoloških uređaja, od sijalica do vođenih projektila.
Evropijum je ključan za televizijske ekrane, cerijum se koristi za poliranje stakla i preradu nafte, dok lantanum omogućava rad katalizatora u automobilima – lista njihovih primjena u modernoj ekonomiji gotovo je beskonačna.
Svi oni posjeduju jedinstvena svojstva koja su gotovo nezamjenjiva ili se mogu zamijeniti samo po izuzetno visokim troškovima.
Neodimijum i disprozijum, na primjer, omogućavaju proizvodnju gotovo trajnih, izuzetno jakih magneta koji zahtijevaju minimalno održavanje, što omogućava postavljanje vjetroturbina u okeanu daleko od obale za proizvodnju električne energije.
Trump je u ponedjeljak izjavio da želi postići dogovor kojim bi Kijev garantovao isporuku rijetkih zemnih elemenata u zamjenu za američku pomoć, što je ideja koju je prošle godine predložio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Odakle trenutno dolazi većina svjetske opskrbe rijetkim zemnim elementima?
Decenijama je Kina maksimalno koristila svoje rezerve rijetkih zemnih elemenata ulažući ogromna sredstva u rafinerijske pogone – često bez strogih ekoloških propisa koji su obavezni u zapadnim zemljama.
Kina je takođe prijavila veliki broj patenata za proizvodnju rijetkih zemnih elemenata, što predstavlja prepreku za kompanije iz drugih zemalja koje žele pokrenuti preradu u velikim razmjerama.
Kao rezultat toga, iako su rezerve rijetkih zemnih elemenata obilne i u drugim dijelovima svijeta, mnoge firme smatraju jeftinijim slanje neprerađene rude u Kinu na dalju obradu, čime se dodatno učvršćuje globalna ovisnost o Pekingu.
SAD i EU većinu svojih zaliha dobijaju iz Kine, ali obje strane pokušavaju povećati vlastitu proizvodnju i poboljšati reciklažu kako bi smanjile zavisnost o Pekingu.
Tokom vrhunca američko-kineskog trgovinskog sukoba 2019. godine, kineski državni mediji sugerisali su da bi izvoz rijetkih zemnih elemenata u SAD mogao biti prekinut kao odmazda za američke mjere.
Japan je 2010. godine iz prve ruke osjetio posljedice obustave isporuka, kada je Kina zaustavila izvoz rijetkih zemnih elemenata zbog teritorijalnog sukoba. Od tada, Tokio ulaže velike napore u diverzifikaciju zaliha, uključujući potpisivanje ugovora s australijskom grupom Lynas za proizvodnju u Maleziji.
Po čemu se rijetki zemni elementi razlikuju od “kritičnih minerala”?
Rijetki zemni elementi spadaju među elemente koje SAD klasifikuje kao kritične minerale, ali ne pokrivaju cijelu listu.
Među mjerama koje je Peking najavio kao odgovor na američke tarife na kinesku robu su i izvozna ograničenja za određene kritične minerale – iako nijedan od njih nije rijetki zemni element.
Kinesko Ministarstvo trgovine i Carinska uprava saopštili su da zemlja uvodi kontrolu izvoza za volfram, telur, bizmut, molibden i indij kako bi “zaštitila nacionalne sigurnosne interese“.
Američki geološki zaovd je klasifikovao Volfram, telur, bizmut i indij kao kritične minerale – ključne materijale za napredne tehnologije, čistu energiju i nacionalnu sigurnost.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!