Njemačka se dugo suočava sa nedostatkom radne snage i u 2022. godini 25 odsto njenog zaposlenog stanovništva činili su ljudi sa migrantskom pozadinom, ali se udio onih koji vuku korijene iz drugih zemalja razlikuje po profesijama, objavio je danas njemački Savezni zavod za statistiku.

U poslovima čišćenja i održavanja te je godine čak svaki šesti radnik u Njemačkoj (60 odsto) imao migrantsku istoriju, a iznadprosječno su zastupljeni i u gastronomiji sa 46 odsto, objavio je zavod na osnovu mikrocenzusa koji je sproveden te godine.

U gastronomiji čak 51 odsto kuharica i kuhara vuku porijeklo iz inostranstva.

Prema definiciji zavoda za statistiku, ljudima sa migrantskom historijom se smatraju osobe koje su lično, ili čijih je oboje roditelja došlo u Njemačku poslije 1950. godine.

Takvi su Nijemci, i dalje, ispodprosječno zastupljeni u policiji i pravosuđu, sa svega 6 %, a i u prosvjetnim zanimanjim ih je svega 11 odsto.

Udio u ukupnom broju zaposlenih od 25 odsto odnosi se na sve ljude sa migrantskom historijom stare između 15 i 64 godine, i nešto je malo manji od njihovog udjela u ukupnom stanovništvu, koji iznosi 28 odsto.

Udio takvih radnika natprosječan je sa 38 odsto i u profesijama vozača i logistike, a posebno kod vozača u javnom saobraćaju. U oblasti visokogradnje i niskogradnje je na oko 36 odsto, koliko ih je i na poslovima frizera i kozmetičara.

U poslovima njege starijih osoba 30 odsto zaposlenih ima nekakvu migrantsku historiju, a sa 27 odsto nešto ih je manje među ljekarima i stomatolozima.

Uz policiju, pravosuđe ili prosvjetu, ljudi inostranih korijena se sa 11 odsto rjeđe susreću i u poljoprivrednim zanimanjima, ili sa 9,9 odsto u oružanim snagama. Takođe, sa 18 odsto nisu jako zastupljeni ni među rukovodiocima, i daleko su zastupljeniji na poslovima koji zahtijevaju niže kvalifikacije.

Popis je 2022. obuhvatio 53,4 miliona zaposlenih, ali ne i osobe u kolektivnim centrima za izbjeglice.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad