Oglas

Rastu cijene i strah od zaliha

Sve podsjeća na 2022.: Iranski energetski udari pogađaju Evropu

author
Politico.eu
10. mar. 2026. 13:34
Majid Asgaripour/WANA (West Asia News Agency) via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS PICTURE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY      TPX IMAGES OF THE DAY
Majid Asgaripour via REUTERS

Sve počinje da podsjeća na 2022. - godinu koja ostaje sramotna za evropske lidere, koji se sjećaju njenih sigurnosnih implikacija nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu, ali i - podjednako bolno - šoka u snabdijevanju energijom i cijenama koji je uslijedio.

Oglas

Cijene su naglo porasle, strah od zaliha zahvatio je kontinent, a vlade su bile prisiljene potrošiti stotine milijardi  eura na financijsku pomoć domaćinstvima i industriji, podsjeća tekst magazina Politico.

Sada, kada cijene nafte i plina ponovo rastu - zbog još jednog rata koji je izvan kontrole Evrope - lideri se bore da pronađu odgovor.

Cijena barela nafte u ponedjeljak je premašila granicu od 100 dolara, dok je rat na Bliskom istoku, izazvan američkim i izraelskim napadima na Iran, ušao u drugu sedmicu, bez jasnog kraja na vidiku.  

Ministri finansija G7 održali su hitan sastanak kasnije tog dana i rekli da su "spremni" da "preduzmu neophodne mjere", uključujući i smanjenje hitnih rezervi nafte. Ali su se suzdržali od toga da se obavežu na djelovanje. Francuski ministar finansija Roland Lescure, koji je predsjedavao sastankom, rekao je da se ministri G7 još nisu složili da preduzmu taj korak.

Dok su političari razgovarali, Hormuški moreuz, vitalna energetska arterija kroz koju se transportuje 20 posto svjetske nafte, i dalje je efektivno zatvoren zbog Teheranovih prijetnji brodarstvu. Proizvodnja nafte i plina na lokacijama u nekoliko zemalja Perzijskog zaljeva usporena je ili prestala, a iranski dronovi i rakete ciljaju energetsku infrastrukturu.    

I to pogađa u srž. Širom Evrope, cijene na pumpama već rastu. Cijena prirodnog gasa - glavnog pokretača krize iz 2022. godine - također naglo raste, popevši se u ponedjeljak na preko 60 eura po megavat-satu. To još nije blizu vrtoglavih visina iz 2022. godine, ali je više nego ikad nakon toga. 

"Sada svjedočimo regionalnom sukobu s nenamjernim posljedicama", upozorila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u ponedjeljak u govoru ambasadorima EU, navodeći posljedice na energiju, trgovinu i finansije. "A prelijevanje je već danas stvarnost".

Što je rat duži, to je bol dublja  

Evropski lideri su počeli priznavati tu realnost.

Evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je novinarima:

"U benignijem scenariju, gdje se sukob obuzda za nekoliko sedmica, može se očekivati ​​da ne bi imao veće posljedice na globalnu i evropsku ekonomiju". Ali dugotrajnija kriza, rekao je, "može završiti značajnim stagflacijskim šokom na globalnu i evropsku ekonomiju", s višim cijenama energije koje će se zatim proširiti na širu inflaciju.

Koliko će dugo trajati ovaj rat? 

Govoreći u vojnoj bazi na Kipru, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da bi obnavljanje brodarstva u Hormuškom moreuzu bilo "neophodno za protok plina i nafte". Da bi se to postiglo, rekao je da  Francuska želi uspostaviti vojnu pratnju za kontejnerske brodove i tankere "što je prije moguće". Ali takve operacije ne mogu započeti dok se borbe na Bliskom istoku ne smire, upozorio je.  

Ministri energetike G7 okupit će se na hitnom sastanku danas poslijepodne u Parizu, potvrdila su dva evropska zvaničnika i jedan zvaničnik Ujedinjenog Kraljevstva.

Najvažnije pitanje za lidere je ono na koje niko - osim možda Donalda Trumpa - ne može odgovoriti. Koliko će dugo trajati ovaj rat?  

Do sada su nagli porasti cijena nafte i plina ublaženi, rekli su energetski analitičari, globalnom prekomjernom ponudom nafte i očekivanim porastom globalne proizvodnje ukapljenog prirodnog plina (LNG) u narednih nekoliko godina.   

Povećanje cijene plina također zahtijeva vrijeme da se odrazi na račune potrošača, što daje kreatorima politika određeno vrijeme za reakciju.   

Evropski ministri energetike sastat će se sljedeće sedmice, a na vrhu dnevnog reda bit će rast cijena energije i mogućnosti za njihovo ublažavanje.   

Jedna od briga, rekao je zvaničnik iz nacionalnog ministarstva energetike za POLITICO, jeste da su rezerve plina u EU iscrpljene na neuobičajeno niske nivoe nakon ovogodišnje hladne zime. Nema garancije da će trgovci biti potaknuti da ih ponovo napune tokom ljeta, rekli su - iako insistiraju da "nema neposredne zabrinutosti".

Teoretski, EU može rasporediti zalihe, organizovati zajedničke kupovine u hitnim slučajevima i nametnuti ograničenja cijena u okviru vanrednih ovlaštenja. Međutim, zemlje još nisu pozvale na ove mjere, radije čekajući i vide kako će to uticati na cijene i ponudu, prema riječima zvaničnika EU.

Ali posebno za naftu, već postoje strahovi da će se stvari pogoršati prije nego što se poboljšaju - i što duže rat traje, cijene će strmo rasti.  

"Svjedočimo zatvaranjima velikih razmjera u mnogim zemljama Bliskog istoka, uključujući, šokantno, i Saudijsku Arabiju", rekao je Ajay Parmar, stručnjak za naftu i direktor firme za istraživanje tržišta energije ICIS. "Posljedice za tržište bit će daleko značajnije od onih koje smo vidjeli 2022. godine".

'Samo budale'

Trump - uprkos  strahovima u vlastitoj administraciji  zbog političkih posljedica vrtoglavog rasta cijene nafte - poručuje svijetu da to prihvati.   

"Kratkoročne cijene nafte, koje će naglo pasti kada se završi uništenje iranske nuklearne prijetnje, vrlo su mala cijena koju SAD i svijet, sigurnost i mir moraju platiti", rekao je na  Truth Social. "SAMO BI BUDALE DRUGAČIJE MISLILE". Trump je kasnije u ponedjeljak tvrdio da je rat "gotovo" završen – što je dovelo do pada cijene nafte znatno ispod 100 dolara.

Za evropske lidere koji su zabrinuti zbog troškova života i negativnih reakcija birača, a koji prate nestabilnost tržišta, to neće biti baš toliko utješno.

Niko od njih se do sada nije usudio kriviti Trumpa za krizu. Britanski ministar energetike Ed Miliband - uprkos tome što se  ne slaže s Trumpom  po gotovo svim pitanjima energetske politike - prošle sedmice je pažljivo rekao zastupnicima da su previranja na energetskim tržištima rezultat "iranskih prijetnji Hormuškom moreuzu" - a ne vojne akcije SAD-a i Izraela koja im je prethodila.  

Ali jedan od njegovih prethodnika, Ed Davey, koji je bio ministar energetike Ujedinjenog Kraljevstva do 2015. godine, a sada je vođa centrističke Liberalno-demokratske stranke Ujedinjenog Kraljevstva, dao je nagovještaj kuda bi politička debata o ratu i njegovim posljedicama mogla još ići u Evropi.    

"Ovaj nepromišljeni i nezakoniti rat će rezultirati time da će ljudi plaćati više cijene na pumpama i da će im računi za energiju porasti", rekao je za BBC u ponedjeljak. Davey je dodao: "A ljudi kada dođu da ih plate reći će: 'Pa, ko je ovo uzrokovao?' To će biti Donald Trump". 

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama