Švedska mornarica susreće ruske podmornice u Baltičkom moru “skoro svake sedmice”

Petkovic je naveo da Moskva “kontinuirano jača” svoje prisustvo u regionu te da su opažanja ruskih plovila postala dio svakodnevice za švedsku mornaricu. “Vrlo je uobičajeno”, kazao je, dodajući da je broj takvih slučajeva posljednjih godina u porastu.

Baltičko more suočava se s rastućim spektrom prijetnji - od sumnji na hibridne napade dronovima, preko navodne sabotaže podvodne infrastrukture, do stalnog prolaska zastarjelih tankera iz takozvane ruske "flote u sjeni" koji prevoze naftu bez jasne kontrole.

Prošlog mjeseca britanski ministar odbrane upozorio je na “novu eru prijetnji” nakon što je ruski špijunski brod ušao u britanske vode i usmjerio lasere prema vojnim pilotima.

Švedska je nedavno bila domaćin velike NATO vježbe za borbu protiv podmornica, Playbook Merlin 25, u kojoj je učestvovalo devet zemalja, uključujući Njemačku, Francusku i Sjedinjene Države. Stotine vojnika uvježbavale su potrage za podmornicama u specifičnim, kompleksnim uslovima Baltika, pripremajući se za mogući podvodni napad.

Zbog podvodnog reljefa koji je pun uzvišenja i udolina, podmornice se u Baltiku lako mogu sakriti, što dodatno otežava njihovo otkrivanje.

Petkovic je naveo da Rusija povećava svoje kapacitete te da u Sankt Peterburgu i enklavi Kalinjingrad proizvodi po jednu podmornicu klase "Kilo" godišnje. Rusija, kaže, sprovodi “namjeran i stalan modernizacijski program” svoje flote.

“Jednom kada se u Ukrajini uspostavi primirje, možemo očekivati - i to očekujemo - da će Rusija dodatno ojačati svoje kapacitete u ovom regionu”, rekao je Petkovic. “Zbog toga švedska mornarica mora stalno rasti i gledati na širu sliku”.

Posebnu zabrinutost izaziva i ruska flota tankera pod civilnim zastavama, a Petkovic nije isključio mogućnost da se takvi brodovi koriste za lansiranje dronova.

“Sama flota u sjeni nije vojni problem, ali može imati ozbiljne posljedice po naše države iz vojne perspektive”, kazao je.

Zbog specifičnih podvodnih uslova Baltika – uključujući ograničenu vidljivost, salinitet i temperaturne razlike – podvodna infrastruktura posebno je ranjiva, posebno za Švedsku, Norvešku, Finsku, Estoniju i Litvaniju, koje su “potpuno zavisne od pomorskih komunikacija i snabdijevanja”.

Ipak, Petkovic smatra da je pojačana NATO prisutnost već dala rezultate. Od uspostavljanja operacije Baltic Sentry u januaru, kaže, “nije zabilježen nijedan incident s kablovima u regionu”.

“To prije svega pokazuje da savez funkcioniše, da postoji kohezija. Zbijamo redove protiv konkretne prijetnje”, dodao je. “Bez obzira na to jesu li incidenti rezultat državnog djelovanja, loše upravljanja brodovima ili nečega između, svijest trgovačke flote o potrebi opreznijeg kretanja u regionalnim vodama značajno je porasla”.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad